Ostvarivanje prava na dječiji dodatak – materjalni status porodice i red rođenja djeteta kao osnovni uslovi

Dječiji dodatak pripada  za djecu do navršenih 15 godina ukoliko su na redovnom školovanju i imaju prebivalište na teritoriji Republike Srpske (ako međunarodnim sporazumom nije određeno drugačije). Posebni uslovi za ostvarivanje prava na dječiji dodatak su red rođenja djeteta i imovinski status porodice. Imovinski cenzus za ostvarivanje ovog prava je postavljen prilično nisko, tako da pravo na dječiji dodatak ima izrazito socijalni karakter i prije predstavlja pomoć socijalno ugroženim porodicama, nego redovno primanje. Primjera radi, četvoročlana porodica ne može ostvariti pravo na dječiji dodatak ukoliko je jedan roditelj zaposlen i prima najnižu platu. Ipak, postoje određeni slučajevi kada pravo na dječiji dodatak nije uslovljeno ni imovinskim cenzusom ni redom rođenja djeteta.

Pravo na dječiji dodatak u pravilu ostvaruje majka djeteta, a otac ili usvojilac djeteta samo ukoliko majka nije živa, ukoliko je napustila dijete ili je iz objektivnih razloga spriječena da se neposredno brine o djetetu (teško bolesna, poslovno nesposobna i sl.), kao i kada je odlukom nadležnog organa dijete povjereno ocu na zaštitu i vaspitanje.

Za koju djecu (po redu rođenja) se ostvaruje pravo na dječiji dodatak?

Pravo na dodatak na djecu majka (odnosno izuzetno otac ili usvojilac djeteta) ostvaruju za prvo, drugo, treće i četvrto dijete u porodici. Za peto i svako naredno rođeno dijete, ne ostvaruje se pravo na dječiji dodatak.

U slučaju da se u prvom porođaju rodilo troje ili više djece, sva djeca se smatraju trećim djetetom. Ukoliko se nakon rođenja prvog ili prvo dvoje djece, u sljedećeg porođaju rodi dvoje ili više djece, sva djeca u tom porođaju se smatraju trećim djetetom. U slučaju da se u prvom porođaju rodi dvoje djece, oba djeteta iz tog porođaja se smatraju drugim djetetom.

Visina dječijeg dodatka

Visina dječijeg dodatka zavisi od toga za koje se dijete, po redu rođenja, ostvaruje ovo pravo. Osim toga,visina dječijeg dodatka zavisi i od visine najniže plate. Počev od 2024. godine osnovicu za utvrđivanje visine dječijeg dodatka svake godine utvrđuje Vlada Republike Srpske, i to u određenom procentu od najniže plate u prethodnoj godini. Tako je za 2024. godnu osnovica za utvrđivanje visine dječijeg dodatka 93% najniže plate u 2023. godini (odnosno 651 KM).

Visina dodatka za prvo, drugo i četvrto dijete je 18% od osnovice (651,00 x 18%=117,18 KM). Visina dodatka za treće dijete po redu rođenja je 26% od osnovice (651,00 x 26%=169,26 KM)

Dakle, za troje djece (po uslovom da porodica ne prelazi imovinski cenzus) visina dječijeg dodatka u 2024. godini iznosi 403,62 KM.

Imovinski cenzus za ostvarivanje prava na dječiji dodatak

Da bi se ostvarilo pravo na dodatak na djecu potrebno je da ukupni prihodi porodice ne prelaze utvrđeni  imovinski cenzus. Ovdje se uzimaju u obzir prihodi roditelja odnosno staratelja, hranitelja, usvojitelja i djece, kao i drugih lica koja žive u istom domaćinstvu.

Kao prihodi za utvrđivanje imovinskog cenzusa uzimaju se:

  1. neto plata, penzija u zemlji i inostranstvu i druga lična primanja ostvarena u zadnjih šest mjeseci koji prethode mjesecu u kome je podnesen zahtjev,
  2. prihodi od izdavanja u zakup nepokretne ili pokretne imovine,
  3. prihodi od drugih imovinskih prava, ako se na te prihode plaćaju porezi,
  4. prihodi od izdržavanja po osnovu srodstva i drugih pravnih osnova,
  5. prihodi lica koja obavljaju samostalnu djelatnost,
  6. drugi prihodi koji podliježu oporezivanju prema zakonu kojim se uređuje oblast poreza na dohodak. (to su na primjer naknada po ugovoru o djelu, privremenim i povremenim poslovima, dopunskom radu, prihodi po osnovu podrške nezaposlenom roditelju četvoro i više djece i sl.)

Kao prihod za potrebe ostvarivanja prava na dječji dodatak ne smatraju se prihodi ostvareni po osnovu prava na dodatak za pomoć i njegu drugog lica, novčanu pomoć i ličnu invalidninu, u smislu zakona kojim se uređuje oblast socijalne zaštite.

Da bi se moglo ostvariti pravo dječiji dodatak, potrebno je da navedeni mjesečni prihodi po članu porodice ne prelaze utvrđeni procenat od osnovice za utvrđivanje cenzusa, koju svake godine utvrđuje Vlada Republike Srpske u određenom procentu od najniže plate za prethodnu godinu. U 2024. godini, osnovica za utvrđivanje cenzusa iznosi 100% najniže plate u 2023. godini, odnosno 700,00 KM.

Pravo na dodatak na djecu se ostvaruje ukoliko navedeni mjesečni prihodi po članu porodice ne prelaze:

  • iznos od 20%  od osnovice za utvrđivanje cenzusa (u 2024. godini to je 700,00 KM mjesečno) za prvo i drugo dijete,
  • iznos od 21% od osnovice za utvrđivanje cenzusa za treće dijete,
  • iznos od 23% od osnovice za utvrđivanje cenzusa za četvrto dijete.

Dodatno, potrebno je da kataloška vrijednost procijenjene pokretne imovine ne prelazi vrijednost od 13 osnovica za utvrđivanje cenzusa (odnosno 13X700 KM za dječije dodatke u 2024. godini). To znači da, primjera radi, porodica ne bi smjela da ima automobil vredniji od 9.100 KM.

Dakle, cenzus za ostvarivanje prava na dječiji dodatak računa se po članu porodice i zavisi od broja djece. Kako je za 2024. godinu vlada utvrdila da je osnovica za utvrđivanje cenzusa 100% najniže plate, to znači da za ostvarivanje prava na dječiji dodatak, mjesečni prihod po članu porodice ne smije prelaziti 140,00 KM za porodice sa jednim ili dvoje djece; 147,00 KM za porodice sa troje djece, te 161,00 KM za porodice sa četvoro djece.

Pravo da dječiji dodatak se priznaje od prvog narednog dana od dana podnošenja zahtjeva.

Kada se dječiji dodatak ostvaruje bez imovinskog cenzusa i bez obzira na red rođenja djeteta?

Za djecu pod starateljstvom, bez roditeljskog staranja, dodatak na djecu pripada nezavisno od materijalnog položaja sve do navršenih 18 godina života.

Dodatak na djecu pripada za svako dijete, bez obzira na red rođenja i materijalni status porodice, ukoliko je stručna komisija, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast socijalne zaštite, utvrdila da se radi o djetetu sa oštećenjem ili oboljenjem: vida, sluha, govorno-glasovne komunikacije, sa tjelesnim oštećenjem, odnosno hroničnim oboljenjem, sa intelektualnim oštećenjem, sa psihičkim poremećajem, odnosno oboljenjem ili sa drugim oštećenjem ili oboljenjem do navršenih 18 godina.

Takođe, pravo na dodatak na djecu ostvaruju roditelji djece uzrasta do tri godine bez obzira na red rođenja i materijalni položaj porodice ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlašćenog doktora medicine, potrebna pojačana njega.

Ako je roditelj ili usvojitelj korisnik prava na novčanu pomoć u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, ostvaruje pravo na dodatak na djecu bez obzira na red rođenja i materijalni položaj porodice, do navršenih 18 godina života djeteta, odnosno dok je na redovnon školovanju ali najduže do 26. godine.

Za ove kategorije djece, visina dodatka na djecu je nešto viša i iznosi 32% od osnovice (93% od najniže plate iz prethodne godine, odnosno 651 KM) bez obzira na red rođenja djeteta i materijalni status porodice.

Kada djeca nemaju pravo na dodatak za djecu?

Djeca za koju se obezbjeđuju sredstva iz budžeta Republike, odnosno jedinice lokalne samouprave više od 50% od cijene za smještaj u ustanovu socijalne zaštite, zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu ili drugu ustanovu za vrijeme obrazovanja ili rehabilitacije, ne ostvaruju pravo na dodatak na djecu.

Pravo na dječiji dodatak porodicama sa troje i više djece u Kantonu Sarajevo

Kanton Sarajevo je prvi kanton koji propisao da djeca u porodicama sa troje ili više djece imaju pravo na dodatak na djecu, bez obzira na imovinski status.

S obzirom na kontinuiran pad nataliteta i masovno iseljavanje stanovništva iz BiH, nije li vrijeme da se svim porodicama u BIH sa troje ili više djece prizna pravo na dječiji dodatak, bez obzira na imovinski status?

 


Preuzmi ovdje Zakon o dječijoj zaštiti

 

Leave a Reply