Članovi upravnog odbora akcionarskog društva odgovaraju solidarno za naknadu štete koju svojim odlukama prouzrokuju društvu povredom svojih dužnosti prema društvu. Pretpostavke imovinske odgovornosti su:
-
krivica člana uprave,
-
postojanje štete za društvo,
-
uzročno-posljedična veza između radnje člana uprave i prouzrokovane štete.
Zakon o privrednim društvima predviđa imovinsku odgovornost člana uprave u slučaju povrede dužnosti prema društvu (dužnosti pažnje, dužnosti lojalnosti, zabrana konkurencije društvu i dužnost čuvanja poslovne tajne), te ukoliko su, povredom zakona: vratili ulog akcionaru, platili kamatu ili dividendu akcionaru, prouzrokovali da drutšvo upisuje, daje u zalog, stiče ili poništava sopstvene akcije ili povlači i poništava akcije, odobrili zajam ili kredit, izvršili plaćanje u vrijeme likvidacije društva, prozrokovali da društvo nakon odluke o prestanku vodi poslove (osim poslova nužnih za likvidaciju ili stečaj).
Kod utvrđivanja ko je odgovoran za štetu prouzrokovanu odlukom upravnog odbora, Zakon o privrednim društvima predviđa posebna pravila u vezi sa odgovornošću člana koji je bio uzdržan ili odsutan sa sjednice odbora.
Naime, član kolektivnog organa upravljanja (upravnog ili izvršnog odbora) može otkloniti svoju odgovornost ukoliko jasno izrazi svoju nesaglasnost sa odlukom i zahtijeva da se njegova nesaglasnost unese u zapisnik. Dakle, Zakon o privrednim društvima uvodi pretpostavku saglasnosti sa odlukom upravnog odbora člana koji je prisustvovao sjednici odbora na kojoj je odluka donesena i koji je bio uzdržan prilikom glasanja, te zahtijeva da član jasno izrazi svoju nesaglasnost sa odlukom i da njegova nesaglasnost bude unesena u zapisnik, kako bi otklonio svoju odgovornost.
Pored toga, Zakon uvodi pretpostavku saglasnosti sa odlukom i za člana koji nije prisustvovao sjednici odbora na kojoj je odluka donesena, ukoliko odmah nakon obavještavanja o odluci ne saopšti svoju nesaglanost pisanim putem licu koje je predsjedavalo sjednicom ili je vodilo zapisnik sjednice. Navedenom odredbom se proširuje odgovornost za odluke na lica koja nisu učestvovala u njihovom donošenju, čime se na mala vrata uvodi institut objektivne odgovornosti za odluke kolektivnih organa društva, samo po osnovu članstva u njima. Intencija zakonodavca je vjerovatno bila da se članovi kolektivnih organa podstaknu na aktivnije učešće u njihovom radu i da ne izbjegavaju odgovornost za rad tih organa izostajanjem sa sjednica, ali odgovornost za odluku koja je usvojena u odsustvu člana nije najbolji način za rješavanje tog pitanja.
Vidi čl. 319 Zakona o privrednim društvima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, 127/08, 58/09, 100/11, 67/13, 100/17, 89/19)