Prijava potraživanja u stečaju

Prijava potraživanja u stečaju je ključni korak za povjerioce koji žele ostvariti svoja prava prema stečajnom dužniku. Prijavljivanje potraživanja predstavlja jednostranu izjavu volje kojom povjerilac obavještava stečajne organe o svom potraživanju prema stečajnom dužniku u kojom na nedvosmislen način manifestuje svoju volju da učestvuje u raspodjeli stečajne mase. [1] Na ovaj način, povjerioci ne samo da obavještavaju stečajne organe o svojim potraživanjima, već aktivno stupaju u stečajni postupak s nizom prava i obaveza.

Podnošenje prijave potraživanja nije samo proceduralni korak; to je strateška odluka koja povjeriocima omogućava da postanu stranka u stečajnom postupku, da učestvujući u odlučivanju (stiču pravo glasa u skladu sa Zakonom o stečaju) i osporavaju potraživanja drugih povjerilaca. Osim toga, prijavom potraživanja prekida se zastarjelost potraživanja. U nastavku ćemo detaljno ćemo predstaviti značaj i postupak prijave potraživanja u stečaju.

 

Ko ima obavezu prijavljivanja potraživanja u stečaju?

Prijavu potraživanja podnose povjerioci stečajnog dužnika. Na prvom mjestu, stečajni povjerioci, dok povjerioci stečajne mase nemaju tu obavezu (ova potraživanja mogu nastati sve do okončanja stečajnog postupka, a smatra da je stečajni upravnik upoznat sa tim potraživanjima).

Potraživanja nižerangiranih povjerilaca (koja se isplaćuju nakon povjerilaca opšteg isplatnog reda) prijavljuju se samo ukoliko stečajni sudija posebno pozove na prijavljivanje tih potraživanja. [3]

Kada su u pitanju razlučni povjerioci, Zakon o stečaju propisuje da i oni podnose prijavu i da su dužni u njoj označiti dio imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojeg njihova potraživanja po predviđanju neće biti namirena tim razlučnim pravom.

Izlučni povjerioci su lica koja imaju pravo, na osnovu svog stvarnog ili obligacionog prava, tražiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji (izluči) iz stečajne mase zato što ne pripada stečajnom dužniku. Oni nisu stečajni povjerioci, dok mogu ali i ne moraju biti povjerioci stečajnog dužnika. Naime, iako zakon koristi termin “izlučni povjerilac”, ova lica ne moraju uopšte imati potraživanje prema stečajnom dužniku (recimo, mogu zahtijevati predaju stvari po osnovu prava svojine, kao vlasnici predmeta izlučenja, a ne  kao povjerioci stečajnog dužnika). I pored toga, Zakon o stečaju propisuje da i oni podnose prijavu potraživanja i da su dužni u toj prijavi označiti predmet u imovini na koji se njihov zahtjev odnosi. U Srbiji, izlučni  povjerioci ne podnose prijavu potraživanja, već zahtjev da im se izluči stvar koja ne ulazi u stečajnu masu. [4] Zahtjev za izlučenje ima potpuno drugačiju pravnu prirodu od prijave potraživanja, što prvenstveno znači da se na njih ne primjenjuju rokovi za prijavu potraživanja, niti posljedice nepodnošenja prijave. [5]

Zakon o stečaju propisuje posebna pravila za prijavu potraživanja radnika i bivših radnika stečajnog dužnika. Naime, propisana je obaveza stečajnog upravnika da sačini popis njihovih potraživanja dospjelih do otvaranja stečajnog postupka i da im dostavi na potpis prijavu njihovih potraživanja (u dva primjerka). Radnici i bivši radnici mogu prijaviti razliku svojih potraživanja ako smatraju da ona nisu u cjelosti obuhvaćena popisom stečajnog upravnika. [6]

Forma i sadržina prijave potraživanja

Prijava potraživanja u stečaju se podnosi u pisanoj formi, u dva primjerka, sa dokazima o osnovanosti potraživanja. Prijava se podnosi stečajnom sudiji (ne stečajnom upravniku), koji sačinjava tabelu prijavljenih potraživanja i ispituje ih na ispitnom ročištu.

Prijava mora da sadrži najmanje sljedeće podatke:

1. firmu i sjedište, odnosno ime i prezime, prebivalište ili boravište povjerioca sa adresom,
2. pravni osnov potraživanja (npr. neizvršenje ugovorne obaveze, naknada prouzrokovane štete, sticanje bez osnova i sl.),
3. iznos potraživanja (posebno iznos glavnog potraživanja i iznos obračunatih kamata)
4. broj transakcionog poslovnog računa ili nekog drugog računa povjerioca (na koji će se izvršiti uplata povjeriocu)
5. jedinstveni identifikacioni broj,
6. matični broj pravnog lica,
7. jedinstveni matični broj fizičkog lica.

Prijava razlučnih povjerilaca sadrži još dva obavezna elementa:

1. označenje dijela imovine na koji se odnosi njihov zahtjev (tj. na kojoj postoji razlučno pravo, npr. založno pravo, zakonsko pravo zadržavanja (pravo retencije) i sl.)
2. označenje iznosa do kojeg njihova potraživanja po predviđanju neće biti namirena tim razlučnim pravom. Ovo je značajno, jer za iznos potraživanja koji neće biti namiren iz stvari koja služi kao sredstvo obezbjeđenja, ovaj povjerilac se pojavljuje kao neobezbijeđeni (obični) stečajni povjerilac.

Prijava potraživanja izlučnih povjerilaca obavezno sadrži označenje predmeta u imovini na koji se njihov izlučni zahtjev odnosi.

Povjerioci nižeg isplatnog reda u prijavi obavezno navode da je riječ o potraživanju nižeg isplatnog reda, kao i rang potraživanja. Ako povjerilac nižeg isplatnog reda nije u prijavi naznačio da je riječ o nižerangiranom potraživanju, prijava se ne uzima u obzir prilikom diobe.

Valuta u kojoj se potraživanje prijavljuje?

Povjerioci koji imaju potraživanja izražena u stranoj valuti dužni su da ih konvertuju i prijave u domaćoj valuti.

Potraživanja o kojima je u toku sudski ili drugi postupak

Ako se prijavljuju potraživanja o kojima je u toku sudski ili drugi postupak, u prijavi se navodi organ pred kojim se vodi taj postupak uz navođenje broja predmeta.

Rok za prijavu potraživanja

Da bi povjerioci mogli da prijave svoja potraživanja, potrebno je da budu obaviješteni o otvaranju stečajnog postupka i pozvani da prijave svoje potraživanje. Postoje dva načina obavještavanja povjerilaca: objavljivanjem rješenja o otvaranju stečajnog postupka (apstraktno obavještavanje, javno pozivanje) i lično pozivanje svakog povjerioca. [7] Apstraktno obavještavanje preovlađuje, a prihvaćeno je i kod nas. Naime, rješenje o otvaranju stečajnog postupka objavljuje se na oglasnoj tabli suda, elektronskoj tabli suda, u “Službenom glasniku Republike Srpske” i na internet stranici APIF-a. Rešenjem o otvaranju stečajnog postupka svi povjerioci se pozivaju da u roku od 30 dana od dana objave rješenja u “Službenom glasniku Republike Srpske” prijave kod stečajnog suda svoja potraživanja. Pored toga, Zakon o stečaju propisuje i obavezu stečajnog upravnika da obavijesti sve poznate povjerioce o otvaranju stečajnog postupka, ali ovo obavještavanje ima samo informativni karakter (rok za prijavu se računa od objavljivanja rješenja).

Naknadne prijave i posljedice propuštanja roka za prijavu potraživanja?

Osnovno pitanje vezano za posljedice neblagovremenog prijavljivanja potraživanja je pitanje da li je rok za prijavu potraživanja prekluzivan. Iz ugla zaštite povjerilaca, prekluzija predstavlja pretjerano strogu sankciju, zbog čega je mnogi stečajni sistemi ne prihvataju, te se koriste druge sankcije poput: prelaska iz višeg u niži stečajni isplatni red; obaveze povjerioca da snosi sve dodatne troškove prouzrokovane zakašnjelom prijavom; nemogućnosti povjerioca da osporava potraživanja koja su ranije utvrđena; gubitka glasačkih prava i sl. [8]

U uporednom pravu dominira dozvoljenost naknadnih prijava, a to je slučaj i sa domaćim Zakonom o stečaju. Ipak, kako bi neograničena dozvoljenost naknadnih prijava vodila odugovlačenju stečjanog postupka i smanjivanju efikasnosti, to Zakon u stečaju kombinuje prekluzivnost sa dozvoljenošću naknadnih prijava. [9] Naime, vidjeli smo da je rok za prijavu potraživanja 30 dana od dana objavljivanja rješenja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.  Ali Zakon o stečaju propisuje da se i potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje mogu ispitati na ispitnom ročištu, ako to predloži stečajni upravnik. Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje koja nisu ispitana na ispitnom ročištu i potraživanja prijavljena najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta koja će, na prijedlog povjerilaca, koji nisu blagovremeno prijavili svoje potraživanje, odrediti stečajni sudija rješenjem. Uslov za određivanje posebnog ispitnog ročišta po prijedlogu ovih povjerilaca je da u roku od 15 dana solidarno uplate predujam za pokriće troškova posebnih ispitnih ročišta. Ako se predujam ne uplati u navedenom roku, posebno ispitno ročište se ne održava, a neblagovremene prijave se odbacuju. [10]

Prijave potraživanja podnesene nakon isteka navedenih rokova  odbacuju se. Stečajni sudija o odbacivanju neblagovremeno podnesenih prijava potraživanja odlučuje rješenjem, koje se objavljuje na oglasnoj i elektronskoj tabli suda i dostavlja podnosiocu prijave, stečajnom upravniku i stečajnom povjeriocu, koji je predložio odbacivanje prijave. Protiv rješenja o odbacivanju prijave potraživanja dopušteno je pravo žalbe drugostepenom sudu, koje ima podnosilac prijave potraživanja. Protiv rješenja kojim je utvrđeno da je naknadno podnesena prijava potraživanja blagovremena dopušteno je pravo žalbe, koje ima stečajni upravnik i stečajni povjerioci.

[1] Vuk Radović, Stečajno pravo, Knjiga prva, Univerzitet u Beogradu – Pravni fakultet, Beograd 2018, 465.

[2] Ibid, 466-467.

[3] Zakon o stečaju (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 16/16) – ZOS, čl. 169 st. 8.

[4] V. Radović, 469; Zakon o stečaju (“Službeni glasnik Republike Srbije”, broj 104/09, 99/11, 83/14, 113/17) čl. 112 st. 1.

[5] V. Radović, 250.

[6]ZOS, čl. 169. st. 3 i 4.

[7] V. Radović, 472.

[8] Ibid, 476.

[9] Ibid, 477.

[10] ZOS, čl. 172.

Dopao Vam se tekst i mislite da je koristan? Podijelite ga sa prijateljima.