Ugovor o djelu

Ukoliko ste tražili informacije o ugovoru o djelu i došli do ovog članka, onda vjerovatno imate ponudu da radite za nekoga po ovom ugovoru i zanima vas koji je vaš položaj, koja su prava i obaveze radnika i “poslodavca” iz ovog ugovora, naročito poreske obaveze i obaveze po osnovu doprinosa. Na pravom ste mjestu, jer ćete u nastavku članka dobiti odgovor na sva vaša pitanja i dileme.

Rad po ugovoru o djelu nije radni odnos!

Ugovor o djelu je regulisan odredbama Zakona o obligacionim odnosima i dijelom Zakonom o radu.

Prema Zakonu o obligacionim odnosima, ugovorom o djelu se izvođač radova obavezuje da obavi određen posao, kao što je izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada i sl., a naručilac se obavezuje da mu za to plati naknadu.

Zakon o radu predviša da poslodavac može sa određenim licem zaključiti ugovor o djelu radi obavljanja poslova koje su van djelatnosti poslodavca, a koje imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog rada.

Iako zakonodavac pominje ugovor o djelu u Zakonu o radu on ga izričito svrstava u okviru odredbi „rad van radnog odnosa“ i naglašava da lice koje zaključi ugovor o djelu nema status zaposlenog lica kod poslodavca, odnosno da ne zasniva radni odnos već građanskopravni odnos.

Dakle, osim jedne odredbe Zakona o radu koja ograničava poslodavca kada može zaključiti ugovor o djelu (za poslove izvan djelatnosti poslodavca), u svemu ostalom na ovaj ugovor se primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima, a ne odredbe Zakona o radu.

Doprinosi za PIO i porez na dohodak

Zakon o doprinosima predviđa da se na naknadu po osnovu ugovora o djelu plaćaju doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, po stopi od 18,5% (na ugovorenu bruto naknadu). Dakle, zdravstveno, osiguranje od nezaposlenosti i dječja zaštita se ne plaćaju po ovom ugovoru.

Zakonom o porezu na dohodak, naknada iz ugovora o djelu je oporezovana sa 10% pri čemu poreska osnovica predstavlja razliku između prihoda i plaćenih doprinosa. Ovdje valja napomenuti da se naknada iz ugovora o djelu ne oporezuje kao dohodak od ličnih primanja, nego kao „ostali dohodak“. To znači da se prilikom obračuna poreske osnovice ne primjenjuje umanjenje poreske osnovice za tzv. neoporezivi dio ličnog dohotka kao što je to slučaj kod oporezivanja ličnih primanja.  Dakle, nema umanjenja osnovice za lični odbitak, odbitak po izdržavanom članu uže porodice niti za iznos kamate plaćene na stambeni kredit).

Primjer:

Bruto naknada (BP) = 1000,00 KM

Doprinos za PIO = 185,00 KM

Porez na dohodak = (1000,00 KM – 185,00,00 KM) x 10% = 81,50 KM

Naknada nakon plaćanja poreza i doprinosa = 733,50 KM

Ukoliko je ugovorena neto naknada, onda je ugovoreni iznos potrebno prethodno brutirati, prema sljedećoj formuli:

BP = NP/0,7335

Dakle, ukoliko je ugovorena neto naknada od npr. 1350,00 KM, moramo prvo izračunati bruto iznos po gore navedenoj formuli (BP= 1350,00 KM / 0,7335 = 1.840,49 KM), a potom na bruto iznos obračunati doprinos i porez. U konkretnom primjeru, doprinos za PIO bi iznosio 340,49 KM, a porez na dohodak 150,00 KM.

(Preračunata stopa poreza i doprinosa na neto naknadu po ugovoru o djelu iznosi približno 36,34%).

Osim toga, ostala primanja iz radnog odnosa ne podliježu oporezivanju do određenog iznosa kada su lica kojima se ova primanja isplaćuju u radnom odnosu kod poslodavca. Međutim, ukoliko bi poslodavac takva primanja isplatio licu angažovanom po ugovoru o djelu, ta isplata bi se smatrala dijelom ugovorene naknade, odnosno uvećala bi iznos poreske osnovice za obračun poreza na dohodak.

U svakom slučaju, ova primanja se ne podrazumijevaju za lice angažovano po ugovoru o djelu, te moraju biti izričito ugovorena  (za razliku od lica u radnom odnosu koje prema odredbama Zakona o radu ima pravo na dnevnice, naknadu troškova prevoza, otpremnine i sl. pa se ugovorom o radu ova primanja ne moraju posebno ugovoriti  da bi radnik imao pravo na njih).

Da li se vrijeme provedeno na radu po ugovoru o djelu računa u staž osiguranja?

Lice koje je angažovano po ugovoru o djelu tretira se kao osiguranik samostalnih djelatnosti,kome pripadaju prava u slučaju invalidnosti i starosti. Stoga, i vrijeme provedeno na radu po ugovoru o djelu ulazi u staž osiugranja, pri čemu se staž osiguranja računa prema ostvarenoj ugovorenoj naknadi za koju je uplaćen doprinos.

Naime, staž osiguranja sa efektivnim trajanjem izražen u mjesecima utvrđuje se tako što se iznos ugovorene naknade sa porezima i doprinosima (bruto iznos) isplaćene u toku godine podijeli sa prosječnom bruto platom u Republici Srpskoj ostvarenom u prethodnoj godini.

Na primjer, ako je ugovorena ostvarena bruto naknada isplaćena u toku jedne godine 3.600,00 KM, a prosječna bruto plata 1.424,00 KM, dijeljenjem ova dva iznosa dobijemo 2.528. To znači da će se vrijeme provedeno na radu po ugovoru o djelu u toj godini priznati kao dva i po mjeseca staža osiguranja.

Šta znači “rad van radnog odnosa”?

Važan kriterijum razlikovanja ugovora o djelu i ugovora o radu jeste kriterijum pravne subordinacije, jer je ona karakteristična samo za ugovor o radu. Za razliku od poslodavca koji ima puna nadzora ovlašćenja i pravo neposredne kontrole rada zaposlenog, naručilac rada ima pravo da vrši nadzor nad obavljanjem posla i daje uputstva samo kada to odgovara prirodi posla. I što je još važnije, naručilac posla za razliku od posodavca ne raspolaže disciplinskom vlašću nad poslenikom. U pogledu otkaza ovog ugovora ne primjenjujuse odredbe Zakona o radu već odredbe Zakona o obligacionim odnosima. S obzirom na sve prethodno rečeno, možemo zaključiti da poslenik obavlja posao samostalno, na svoj rizik, nezavisno i sa odgovornošću za rezultate rada.

Na radnika angažovanog po ugovoru o djelu se ne primjejuju odrdbe zaštitnog radnog zakonodavstva: zaštita od diskriminacije, pravila o prekovremenom i noćnom radu, minimalnoj zaradi, plaćenim odmorima i odsustvima, posebna zaštita žene i materinstva, otpremnine i prioritetno zapošljavanje u slučaju kolektivnog otpuštanja i sl. Osim toga, ne postoji ni ograničenje trajanja ovog ugovora, te radnici mogu biti angažovani godinama po ovom ugovoru.

Ipak, Zakon o zaštiti na radu predviđa da se odredbe tog zakona ne primjenjuju samo na lica u radnom odnosu kod poslodavca već i na lica koja obavljaju djelatnost ličnim radom, dakle poslenika po ugovoru o djelu (kao i volontere,učenike i studente na praktičnoj obuci, lica na profesionalnoj rehabilitaciji i sva druga lica koja se nađu u prostorijama poslodavca).

Iz navedenih razloga, a kako bi spriječio zloupotrebe ugovora o djelu, zakonodavac je izričito predvidio da poslodavac može angažovati poslenika samo za poslove koje nisu u okviru njegove djelatnosti, te ne bi mogao angažovati po ugovoru o djelu lice koje bi mu izvršavalo posao koji je u vezi sa njegovom osnovnom (pretežnom) ili sporednom djeatnošću, odnosno koji je sistematizvovan, ili uopšte posao  za kojim postoji stalna ili trajnija potreba.

Ukoliko želite da podržite Riječ pravnika, podijelite članak sa prijateljima.