Šta je kapara, koje su njene funkcije, kada se zaključuje sporazum o kapari i kada kapara gubi dejstvo, saznali ste u ovom članku. Sada ću vam reći kada prodavac koji je kaparu primio mora da vrati udvojenu kaparu, odnosno kada kupac gubi pravo da mu se vrati kapara koju je dao.
Dejstva sporazuma o kapari su različita u zavisnosti od toga da li je obaveza čijem obezbjeđenju kapara služi ispunjena ili nije; a kad obaveza nije ispunjena, dejstva kapare su različita u zavisnosti od uzroka neispunjenja obaveze i krivice za neispunjenje.
Prvo pitanje je šta biva sa kaparom u slučaju kada ugovorne strane uredno izvrše svoje obaveze? U tom slučaju, kapara se uračunava u ispunjenje obaveze ili se vraća. U praksi se kapara vraća rijetko, samo ako predmet kapare i predmet dužnikove obaveze nisu istog roda (npr. zaključen je ugovor o razmjeni, te ja dužnik na ime kapare dao određenu sumu novca, a treba da isporuči određenu količinu pšenice, te mu se kapara koju je dao ne može uračunati u ispunjenje obaveze). Ali, u praksi se kapara redovno daje u svrhu obezbjeđenja novčanih obaveza, a kao predmet kapare se, takođe, redovno predviđa određena suma novca, tako da se ona uračunava i u tom smislu služi kao akontaciono plaćanje.
Drugo je pitanje šta biva sa kaparom u slučaju neizvršenja ugovora? Ako za neizvršenje nije odgovorna nijedna strana (npr. naknadna nemogućnost ispunjenja), kapara se mora vratiti. Naime, nemogućnost izvršenja ima za posljedicu prestanak glavnog ugovora, a slijedom toga i ugovora o kapari, kao akcesornog ugovora (koji dijeli pravnu sudbinu glavnog). Ako su za neizvršenje ugovora odgovorne obje ugovorne strane, kapara se vraća. Ako je za neizvršenje ugovora odgovorna samo jedna strana, negativna dejstva kapare pogađaju samo tu stranu.
Kada prodavac mora vratiti primljenu kaparu (u dvostrukom iznosu)?
Ako je za neizvršenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu (prodavac), druga strana može, po svom izboru:
1. tražiti izvršenje ugovora (ako je to još moguće) ili
2. tražiti naknadu štete i vraćanje kapare ili
3. tražiti vraćanje udvojene kapare.
Kada kupac gubi pravo da mu se vrati kapara?
Ako je za neizvršenje odgovorna strana koja je dala kaparu (kupac), druga strana može, po svom izboru:
1. tražiti izvršenje ugovora (ako je to još uvijek moguće), ili
2. tražiti naknadu štete (a kaparu uračunati u naknadu) ili
3. zadovoljiti se primljenom kaparom.
Prodavac, odnosno strana koja je primila kaparu će obično tražiti naknadu štete ako je šteta koju je pretrpjela veća od iznosa kapare. U tom slučaju, primljena kapara se uračunava u naknadu štete. Ali treba imati na umu da kapara nema značenje naknade štete, tako da strana koja je kaparu primila ima pravo da je zadrži čak i ako nije pretrpjela nikakvu štetu zbog neispunjenja ugovora krivicom druge strane.
Primijetimo da strana koja je kaparu dala može da se zadovolji primljenom kaparom, a druga strana ima pravo da traži vraćanje udvojene kapare. Na ovaj način se postiže imovinska ravnoteža između ugovornih strana, jer obje strane gube isti iznos ukoliko budu odgovorne za neizvršenje ugovora, što ne bi bio slučaj kada bi obaveza ugovorne strane koja je kaparu primila bila da samo vrati primljenu kaparu (jer njena prvobitna imovina ne bi bila umanjena, samo bi vratila što bi dobila, a tek vraćanjem udvojene kapare i njena imovina bi bila umanjena za iznos kapare).
U svakom slučaju, ako se ugovorna strana (koja nije odgovorna za neizvršenje ugovora) opredijeli za prvu opciju – izvršenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog zadocnjenja druge ugovorne strane u ispunjenju ugovorne obaveze.
Kapara kao odustanica
Kada je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra kao odustanica i svaka strana može odustati od ugovora. Dakle, kada je kapara ugovorena kao odustanica, pravo da odustanu od ugovora imaju obje ugovorne strane, bez obzira na razloge odustanka, sa istim dejstvima, nezavisno od odgovornosti za neizvršenje ugovora. U ovom slučaju, strana koja je dala kaparu, može odustati od ugovora prepuštajući datu kaparu drugoj strani, odnosno strana koja je kaparu primila može odustati od ugovora, povrćajem dvostrukog iznosa kapare.
Treba imati na umu da prema pravilima o kapari, strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem udvojene kapare, ako što drugo nije ugovoreno. Dakle, da bi kapara imaju dejstvo odustanice, to je potrebno izričito ugovoriti, kako bi se otklonila ova dispozitivna zakonska odredba.
Prodaja na osnovu ugovora zaključenih izvan poslovnih prostorija trgovca i ugovora na daljinu
Sve prethodno navedeno se ne odnosi na situacije koje reguliše Zakon o zaštiti potrošača kod prodaje na osnovu ugovora na daljinu i ugovora zaključenog izvan poslovnih prostorija trgovca (šta se ugovorom zaključenim izvan poslovnih prostorija pročitajte ovdje), jer u tom slučaju, ako je kupac predao kaparu prodavcu, pa odustane od ugovora u propisanom roku, on ima pravo da mu se kapara vrati, bez obzira na razloge odustanka.
Naime, prema odredbama ovog Zakona, kod ugovora zaključenih van poslovnih prostorija trgovca, potrošač ima pravo da raskine ugovor u roku od 15 dana od dana zaključenja, a trgovac je dužan da mu vrati primljeni novac u roku od 15 dana od dana kada je primio obavještenje u jednostranom raskidu ugovora. Potrošač nije obavezan da navede razlog za raskid ugovora, niti da plati bilo kakve troškove, izuzev troškova vraćanja primljenih proizvoda. Dakle, u ovom slučaju, potrošač je oslobođen svih obaveza iz ugovora, izuzev obaveze vraćanja proizvoda koji mu je isporučen.
Pravila su gotovo identična i kod prodaje na osnovu ugovora na daljinu, koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga, koju organizuje trgovac putem nekog sredstva za prodaju na daljinu (npr. štampani materijal, oglasi u štampi sa narudžbenicom, video-telefonija, elektronska pošta, internet, telefaks, televizija i drugo). Naime, ukoliko potrošač raskine ugovor o prodaji na daljinu trgovac je dužan da mu bez odgađanja vrati primljeni iznos novca, a najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je primio pisano obavještenje o raskidu od potrošača. Ako trgovac ne vrati plaćeni iznos na vrijeme, dužan je da plati i dodatnih 10% iznosa za svakih 30 dana kašnjenja. Osim toga, potrošač ne odgovara za štetu koju je trgovac pretrpio zbog raskida ugovora. Dakle, ako bi vam trgovac poslao ponudu za kupovinu nekog proizvoda imejlom i tražio da platite kaparu, kupac koji izvrši plaćanje ima pravo da odustane od ugovora, prema ranije navedenim pravilima, a prodavac neće imati pravo da zadrži primljeni novac, niti da traži naknadu eventualno pretpljene štete.
Ovo pravo je po samom Zakonu isključeno u određenim slučajevima (npr. kod ugovora o prodaji proizvoda izrađenog po specifikaciji potrošača ili prilagođenog ličnim potrebama potrošača ili proizvoda koji zbog svoje prirode ne može biti vraćen ili je podložan brzom propadanju, ugovora o prodaji novina, periodičnih publikacija i magazina, ugovora o igrama na sreću i sl.) ali bi potrošač morao biti unaprijed informisan o nemogućnosti raskida ugovora.