Predstavništvo stranih lica u Bosni i Hercegovini

Strana pravna lica često imaju potrebu da osnuju svoje predstavništvo u Bosni i Hercegovini koje će ih predstavljati, uspostavljati kontakte sa domaćim firmama radi zaključivanja novih spoljnotrgovinskih poslova, obezbjeđivati uredno izvršavanje već zaključenih poslova, istraživati i obrađivati tržište i nerijetko biti korak ka osnivanju budućeg privrednog društva u Bosni i Hercegovini.

Kakav status ima predstavništvo, koje poslove može obavljati za strano lice koje ga osniva, kako se osniva predstavništvo, te koje su poreske i druge obaveze predstavništva prema državi, saznajte u nastavku teksta.

Šta predstavništvo može da radi u Bosni i Hercegovini?

Strano (fizičko ili pravno) lice koje je upisano u odgovarajući registar zemlje u kojoj ima sjedište, može osnovati predstavništvo u Bosni i Hercegovini radi istraživanja tržišta, obavljanja propagandnih i informativnih poslova i radi svog predstavljanja. Predstavništvo ne može zaključivati ugovore u ime osnivača predstavništva, a svoje poslove je dužno obavljati po nalozima osnivača i pod nazivom osnivača, sa obaveznom naznakom da se radi o predstavništvu. Dakle, izvan gore opisanih djelatnosti, predstavništvo ne može obavljati druge djelatnosti u ime osnivača.

Osim toga, nema status pravnog lica i smatra se sastavnim dijelom osnivača. Predstavništvo obavlja poslove pod nazivom osnivača, sa naznakom da se radi o predstavništvu.

Kako se registruje predstavništvo?

Predstavništvo se upisuje u Registar predstavništava stranih lica u Bosni i Hercegovini koji se vodi u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.  Prijava za upis u registar sadrži:

• naziv i sjedište osnivača;
• sjedište predstavništva;
• osnovne podatke o osobi odgovornoj za rad predstavništva (ime i prezime, pebivalište, JMBG ili za strance broj pasoša i država koja ga je izdala).

Uz prijavu za upis u Registar, strano lice je dužno da podnese:

• odluku o osnivanju predstavništva;
• odluku o imenovanju osobe odgovorne za rad predstavništva;
• program rada predstavništva u Bosni i Hercegovini;
• ispravu (ovjereni prijepis) o upisu stranog lica u registar koji se vodi u zemlji u kojoj strano lice ima sjedište ili drugu ispravu o osnivanju prema propisima zemlje u kojoj osnivač ima sjedište.
• dokaz o uplaćenoj posebnoj taksi.

Prijava za upis i prateći dokumenti  podnose se u originalu sa ovjerenim prijevodom na jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo je dužno upisati predstavništvo u registar u roku od 10 dana od dana podnošenja zahtjeva za upis i dokumenata. Strano lice je dužno podnijeti prijavu za svaku promjenu podataka.

Radni odnosi zaposlenih u prestavništvu

Na radne odnose državljana Bosne i Hercegovine zaposlenih u predstavništvu, primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju radni odnosi u BiH, entitetima i Brčko Distriktu. Zaposleni se prijavljuju na obavezno osiguranje i za njih se plaćaju doprinosi i porez na dohodak. Pitanje je, međutim, da li se u ovom slučaju porez na dohodak plaća po odbitku od strane isplatioca prihoda ili od strane poreskog obveznika po prijavi. Isto je pitanje i za doprinose, da li je obaveza uplate na isplatiocu (koji nije rezident) ili na obvezniku doprinosa (zaposlenom). Prema Mišljenju Minstarstva finansija RS (06.05/020-834-1/24, od 4. aprila 2024. godine), porez na dohodak i doprinosi se uplaćuju ili od strane isplatioca (predstavništva) ili od strane samog poreskog obveznika odnosno obveznika doprinosa (ukoliko isplatilac prihoda ne izvrši uplatu u propisanom roku).

Stranci koji su zaposleni u predstavništvu obavezni su pribaviti radnu dozvolu u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca.

Prema odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, njegove odredbe se odnose i na organizacione dijelove pravnih lica sa sjedištem izvan Republike, ako se posredstvom tih organizacionih jedinica ostvaruje prihod u Republici Srpskoj. Dakle, način vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izveštaja organizacionih dijelova stranih pravnih lica zavisi od toga da li ti dijelovi oostvaruju prihod u Republici Srpskoj ili ne. Kako predstavništva stranih lica u pravilu ne obavljaju privrednu djelatnost i ne ostvaruju prihod, ona nemaju obavezu vođenja poslovnih knjiga, niti sačinjavanja   finansijskih izvještaja.

Poreske obaveze predstavništva

U pogledu poreza na dobit, nerezident (lice čije se sjedište, odnosno mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi izvan BiH) koji posluje putem stalnog mjesta poslovanja, poreski je obveznik za dobit ostvarenu iz izvora u Republici Srpskoj. Međutim, ne bi se moglo smatrati stalnim mjestom poslovanja predstavništvo koje ne obavlja privrednu djelatnosti, već samo pomoćne i pripremne poslove za nerezidentno pravno lice. Kako predstavništvo ne može obavljati privrednu djelatnosti, niti zaključivati ugovore, to znači da ne može imati samostalne prihode, odnosno ne može ostvarivati dobit koja bi mogla biti samostalan predmet oporezivanja.

Kako strana predstavništva ne vrše promet dobrima i uslugama, ona nemaju obavezu ni da se registruju kao obveznici PDV.

Predstavništvo stranih avioprevoznika

Predstavništva stranih avioprevoznika mogu vršiti prodaju prevoznih dokumenata u skladu sa međudržavnim ugovorima i međunarodnim konvencijama koje je zaključila ili kojima je pristupila Bosna i Hercegovina i u tom cilju mogu zaključivati ugovore u ime osnivača predstavništva.  Stoga, za ova predstavništva ne važi ono što je prethodno rečeno za predstavništva koja ne mogu zaključivati ugovore i obavljajti privrednu djelatnost. Naime, predstavništvo koje obavlja privrednu djelatnost (prodaje prevozne dokumente) bilo bi dužno da vodi evidenciju o svim prihodima i rashodima, da podnese poresku prijavu i poreski bilans.

Nerezident (lice čije se sjedište, odnosno mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi izvan BiH) koji obavlja poslovnu djelatnost preko stalnog mjesta poslovanja u Republici Srpskoj, plaća porez na dobit na poresku osnovicu koja se odnosi na to stalno mjesto poslovanja. Poreska osnovica jesu samo prihodi koji se odnose na stalno mjesto poslovanja, umanjeni za rashode koji su u vezi sa prihodima tog stalnog mjesta poslovanja. Dakle, dobit koju strano lice ostvari prodajom prevoznih dokumenata (avio-karata) putem predstavništva u Republici Srpskoj, podliježe obavezi plaćanja poreza na dobit. Ako bi predstavništvo koje prodaje avio-karte ostvarilo godišnji promet koji prelazi 50.000 KM, ono bi imalo obavezu da se registruje kao PDV obveznik.

---

Izvori:

Zakon o spoljnotrgovinskoj politici BiH („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 7/98 i 35/04);

Odluka o osnivanju i radu predstavništava stranih lica u BiH („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 15/03);
Zakon o porezu na dobit (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 94/15, 1/17);
Zakon o komunalnim taksama (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 4/12);
Zakon o porezu na dodatu vrijednosti (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 9/05; 35/05; 100/08, 33/17).