Poslovna jedinica – osnovna obilježja

Poslovna jedinica, ogranak, filijala, podružnica je izdvojeni organizacioni dio privrednog društva, posredstvom koga društvo obavlja djelatnost. Ona nema svojstvo pravnog lica, te u pravnom prometu istupa u ime i za račun privrednog društva koje je osniva. 

Osnivanje i registracija poslovne jedinice

Ogranak se može osnovati prilikom osnivanja samog društva ili kasnije, kada društvo procijeni da je to potrebno. Osniva se posebnom odlukom koju donosi skupština društva (kod DOO i AD), odnosno ortaci (kod OD) ili komplementari (kod KD), ako osnivačkim aktom ili statutom nije drugačije određeno. 

Odluka o osnivanju poslovne jedinice obavezno sadrži:

a) poslovno ime društva, naziv i adresu poslovne jedinice,

b) djelatnosti poslovne jedinice,

c) lično ime zastupnika poslovne jedinice i obim ovlašćenja zastupnika, ako je zastupnik poslovne jedinice različit od zastupnika društva. 

Ova odluka ne podliježe obaveznoj notarskoj obradi  (niti notarskoj ovjeri potpisa).

Poslovna jedinica se najčešće osniva kako bi privredno društvo obavljalo djelatnost u drugom gradu, dakle van mjesta sjedišta privrednog društva koje ga osniva. Prema odredbama Zakona o privrednim društvima, ukoliko se ogranak osniva u mjestu van sjedišta društva, on se obavezno registruje u skladu sa Zakonom o registraciji poslovnih subjekata (osim ako posebnim propisom nije drugačije uređeno).

Naziv poslovne jedinice

Poslovna jedinica nema poslovno ime (firmu), već ima naziv. U pravnom prometu je dužna da pored svog naziva istakne i poslovno ime društva čiji je dio.

Mjesto poslovanja

Poslovna jedinica nema sjedište, već mjesto poslovanja, odnosno mjesto obavljanja poslova iz djelatnosti društva (koje je obično različito od sjedišta privrednog društva).

Djelatnost poslovne jedinice?

Poslovna jedinica nema svoju posebnu djelatnost koja bi bila različita od djelatnosti društva, već obavlja poslove iz djelatnosti društva. Dakle, poslovna jedinica može biti ovlašćena da obavlja sve ili neke od registrovanih djelatnosti privrednog društva, ali ne može obavljati djelatnost za čije obavljanje društvo nije registrovano. 

JIB i podbroj JIB-a poslovne jedinice

Poslovna jedinica koju u Republici Srpskoj osniva strano pravno lice, ili pravno lice sa teritorije Federacije BiH ili Brčko Distrikta, ima sopstveni (osnovni) JIB. Poslovnoj jedinici koju osniva privredno društvo iz Republike Srpske dodjeljuje se podbroj JIB-a (poreski podbroj) kada je mjesto poslovanja te poslovne jedinice različito od  adrese sjedišta društva koje poslovnu jedinicu osniva.

Rukovođenje poslovnom jedinicom

Ogranak nema svoje organe (nema upravni odbor, direktora i sl.)  ali može da ima rukovodioca (koji se obično zove šef poslovne jedinice, direktor filijale i sl.) koji nema status uprave/direktora privrednog društva. Ipak, on može imati pojedina zastupnička ovlašćenja određena aktom o osnivanju poslovne jedinice (npr. u sferi radnih odnosa, disciplinske vlasti, zaključivanja ugovora i sl.) U svakom slučaju, odluke iz sfere upravljanja i rukovođenja donose organi privrednog društva.

Ovlašćenja u prometu

U pravnom prometu poslovna jedinica nastupa pod poslovnim imenom društva, uz obavezno naznačenje da je riječ o poslovnoj jedinici i isticanje naziva i adrese poslovne jedinice, ako se  razlikuje od adrese sjedišta društva. Dakle, poslovna jedinica u pravnom prometu istupa u ime i za račun privrednog društva, što znači da ugovori koje zaključuje i pravne radnje koje preduzima obavezuju privredno društvo u čijem se sastavu nalazi. Društvo odgovara neograničeno za obaveze prema trećim licima koje nastanu u poslovanju njegove poslovne jedinice. 

U prometu sa drugim dijelovima privrednog društva, poslovna jedinica može fakturisati isporučenu robu i pružene usluge, ali to je od značaja samo za njhove međusobne interne finansijske odnose. 

Poslovna jedinica nema svoju imovinu –  imovina društva je jedinstvena i nedjeljiva za cijelo privredno društvo. Dakle, sredstva koja koristi u poslovanju su imovina privrednog društva.

Ipak, ona može imati poseban podračun (račun organizacionog dijela poslovnog subjekta), što omogućuje kontrolu njenih rashoda i prihoda. Osim toga, moguće je vršiti i poseban obračun rezultata poslovanja za poslovnu jedinicu, odnosno prilikom izrade finansijskih izvještaja, rezultati poslovanja poslovne jedinice mogu se posebno iskazati, kako bi se utvrdilo da li poslovna jedinica ostvaruje dobit u poslovanju ili trpi gubitke. Organizaciono, ovaj obračun se može voditi ili na niovu privrednog društva ili na nivou ogranka.

Poslovna jedinica, u pravilu nema parničnu sposobnost, a u sporovima pred sudom, stranka je privredno društvo, a ne organizaciona jedinica. Poslovna jedinica  nije subjekat stečaja niti likvidacije, a dio imovine kojom raspolaže poslovna jedinica ulazi u stečajnu odnosno likvidacionu masu privrednog društva. Izuzetno, pošto strana pravna lica mogu osnovati ogranak u drugoj državi, dopušta se samostalni stečaj ogranka ili istovremeni tzv. sekundarni stečaj ogranka sa stečajem društva prema mjestu sjedišta. 

Prestanak poslovne jedinice 

Poslovna jedinica prestaje sa prestankom privrednog društva. Pored toga, poslovna jedinica može prestati i kada nadležni organ društva donese odluku o njenom prestanku.

Ukoliko želite da pročitate više o pojmu predstavništva i razlikama predstavništva i poslovne jedinice pročitajte članak: Predstavništvo stranih lica u Bosni i Hecegovini. 

Izvori: Zakon o privrednim društvima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 127/08, 58/09, 100/11, 67/13, 100/17); Mirko Vasiljević, Kompanijsko pravo – Pravo privrednih društava, Pravni fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd 2010, str. 86-87. Dijana Marković Bajalović, Pravo privrednih društava, Pravni fakultet, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Istočno Sarajevo 2011, str. 75-78.

Leave a Reply