Iako je teško dati preciznu definiciju pojma digitalni nomad, zajedničko za sve digitalne nomade je strast prema putovanjima i novim avanturama, te mogućnost da svoj posao obavljaju sa bilo kojeg mjesta na svijetu koje posjeduje internet konekciju. Za razliku od tradicionalnog koncepta obavljanja rada u prostorjima poslodavca, digitalni nomadi u svom radu nisu vezani za jedno mjesto. Ovu pokretljivost i fleksibilnost im omogućavaju internet i moderne komunikacije. Pored toga, značajan faktor je široka, gotovo univerzalna upotreba engleskog jezika, zahvaljujući kojoj smo postali globalno pokretljivi sa lakoćom koja je ranije bila nezamisliva.
Broj ljudi koji žive nomadski način života konstantno raste, ne samo u IT sektoru, u kome je angažovan najveći broj digitalnih nomada, već i u širokom spektru drugih djelatnosti. Pandemija virusa korona će zasigurno doprinijeti dodatnom rastu ove populacije, jer se pokazalo da rad od kuće i rad na daljinu može biti jednako efikasan kao i rad u poslovnim prostorijama poslodavca. Prema nekim istraživanjima, populacija digitalnih nomada u SAD je porasla dramatično – za skoro 50% u odnosu na 2019. godinu. Rast populacije digitalnih nomada je naša nova stvarnost koju će vlade širom svijeta morati da prihvate i da joj se prilagode. Prije svega, moraće da prilagode svoje pravne sisteme rastućoj populaciji digitalnih nomada.
Sve više država nastoji da privuče digitalne nomade izdavanjem posebnih viza za digitalne nomade i različitim poreskim podsticajima. Neke od njih su: Češka, Estonija, Norveška, Portugal, Hrvatska, Srbija, Grčka, Gruzija itd. U taj voz bi trebalo da se ukrca i naša država.
Bosna i Hercegovina ima šta da ponudi digitalnim nomadima: ukusnu i jeftinu hranu, niske troškove života, nedoljivu prirodu, kulturu koja predstavlja jedinstven spoj Istoka i Zapada, modernog i tradicionalnog. Sve to bi moglo privući potencijalne digitalne nomade da kao destinaciju za svoj život i rad, bar na određeno vrijeme, izaberu baš našu državu. Ali pored toga, potrebna su konkretna zakonska rješenja, prije svega atraktivne i dobro strukturisane mjere poreske politike te pojednostavljena procedura za odobravanje privremenog boravka digitalnih nomada.
Viza za digitalne nomade (digital nomad visa, remote work visa, freelancer visa)
Vize za digitalne nomade su dozvole za putovanje i privremeni boravak, koje legalizuju status profesionalaca koji rade dok putuju. Naime, u teoriji, stranci koji borave u određenoj državi na osnovu turističkih viza ne smiju raditi za to vrijeme, jer su u državu ušli kao turisti, a ne kao radnici. Viza za digitalne nomade prihvata i ozakonjuje stvarnost – da digitalni nomadi rade na daljinu dok putuju, spajajući posao i turizam.
U većini država se traži dokaz da lice ima sopstveni biznis ili da je angažovano kod inostranog nalogodavca za rad na daljinu kao i određen minimalan iznos prihoda, kako bi se odobrila ova vrsta vize (npr. 3.504 evra u Estoniji, oko 2000 dolara u Gruziji), a njihovo trajanje je obično do godinu dana.
Hrvatska: Viza za digitalne nomade i poreske olakšice
Podršku useljavanju digitalnih nomada već je predvidjela Hrvatska. Novi Zakon o strancima uvodi nomadske vize koje će se odobravati na period do godinu dana. Zakon definiše digitalne nomade kao “državljane trećih zemljalja koji su zaposleni ili obavljaju poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrovana u Hrvatskoj i ne obavljaju poslove ili pružaju usluge poslodavcima na području Hrvatske”.
Zahtjev za odobrenje privremenog boravka podnosi se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Hrvatske. Ukoliko državljanin treće zemlje ne treba vizu za ulazak u Hrvatsku, dotični zahtjev može se podnijeti nadležnoj policijskoj upravi. Odobrenje privremenog boravka izdaje se na godinu dana.
Odobrenje privremenog boravka može se izdati ako digitalni nomad:
- može dokazati svrhu privremenog boravka,
- ima valjanu stranu putnu ispravu;
- ima sredstva za izdržavanje;
- ima zdravstveno osiguranje;
- ima dokaz da nije pravosnažno osuđen za krivična djela u matičnoj državi ili državi posljednjeg prebivališta u kojoj je boravio više od godinu dana prije podnošenja zahtjeva za privremeni boravak u Hrvatskoj (potrebno samo kod podnošenja prvog zahtjeva);
- nema zabranu ulaska ili zabranu boravka u Hrvatskoj ili upozorenje SIS-a u vezi njegovog ulaska;
- ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.
Po isteku odobrenja privremenog boravka, novi zahtjev može se podnijeti 6 mjeseci nakon isteka.
Ukoliko se digitalni nomad opredijeli da privremeno boravi u Hrvatskoj, on neće biti obavezan plaćati porez na dohodak u Hrvatskoj za to vrijeme. Naime, izmjenama Zakona o porezu na dohodak predviđeno je da se porez na dohodak ne plaća na primanja fizičkih lica po osnovu obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca koji nije registrovan u Hrvatskoj, pod uslovom da ta lica imaju status digitalnih nomada (u skladu sa Zakonom o strancima). To znači da će digitalni nomadi porez na dohodak plaćati samo u svojim matičnim državama gdje imaju stalno prebiva ište.
Poreska olakšica za digitalne nomade u Srbiji
U cilju podsticanja digitalnih nomada da privremeno dođu i rade u Srbiji, nedavno je uvedena posebna poreska olakšica za digitalne nomade. Olakšica omogućava digitalnim nomadima (poreskim nerezidentima) izuzimanje od plaćanja poreza na dohodak, ukoliko na teritoriji Srbije provedu najviše 90 dana u periodu od 12 mjeseci, koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini. Dodatni uslov je da je dohodak ostvaren od od nerezidentnog nalogodavca koji ne obavlja djelatnost, odnosno aktivnost u Srbiji. Izuzetno, izuzimanje se primjenjuje i ako je dohodak ostvaren od nerezidentnog nalogodavca koji obavlja poslovnu djelatnost u Srbiji, pod uslovom da sama usluga pružena nerezidentnom nalogodavcu ne služi njegovoj djelatnosti (ili aktivnosti) koju obavlja u Srbiji.
Dakle, pod ovim uslovima, digitalni nomadi u Srbiji biće izuzeti od plaćanja poreza na dohodak u za period od 90 dana, dok su u Hrvatskoj oslobođeni poreza sve vrijeme dok borave u Hrvatskoj kao digitalni nomadi (do godinu dana).
Šta Bosna i Hercegovina može da uradi?
Prije svega, Bosna i Hercegovina može predvidjeti poresku olakšicu kojom bi izuzela od plaćanja poreza dohodak koji digitalni nomadi ostvare od nerezidentnog nalogodavca/poslodavca, na način kako je to učinila Hrvatska. Potrebno je da to rješenje bude uniformno usvojeno u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Distriktu Brčko.
Potom je potrebno predvidjeti posebna, jasna i efikasna pravila za odobravanje privremenog boravka digitalnih nomada, na period do godinu dana, sa mogućnošću ponovnog apliciranja nakon 6 mjeseci od isteka prethodnog boravka. Naročito je važno predvidjeti mogućnost podnošenja zahtjeva za pribavljanje odobrenja online putem i odrediti razumne takse za takvu uslugu.
Navedeni troškovi bi vremenom bili kompenzovani kroz potrošnju digitalnih nomada u Bosni Hercegovini i razvoj turizma. Osim toga, time bismo privukli mlade talentovane ljude iz cijelog svijeta, podstakli razmjenu ideja i znanja, što dugoročno može donijeti samo benefite.
P.S. Iako sam već neko vrijeme željela da pišem na temu digitalnih nomada, dodatno me je podstakao youtube video koji govori o 5 razloga zašto bi digitalni nomadi trebalo da dođu u Bosnu i Hercegovinu. Pogledajte video ako želite saznati šta to BiH može ponuditi, pored “bosanske kafe koja je baš onakva kakvom ju je Bog zamislio”.