Ako propustite rok za žalbu, reviziju, odgovor na tužbu ili neku drugu radnju u parničnom postupku, pa usljed toga izgubite pravo na preduzimanje te radnje, pod određenim uslovima sud vam može dozvoliti da naknadno izvršite tu radnju. Isto tako, ako propustite ročište, na primjer kao tužilac se ne pojavite na pripremnom ročištu, usljed čega sud donese rješenje da je tužba povučena, sud može dozvoliti da se postupak vrati u fazu pripremnog ročišta a rješenje o povlačenju tužbe ukinuti.
Dakle, pod određenim uslovima, negativne posljedice propuštanja ročišta ili roka se mogu otkloniti, a institut koji to omogućava naziva se povraćaj u pređašnje stanje.
Uslovi za povraćaj u pređašnje stanje
Da bi sud dopustio povraćaj u pređašnje stanje, potrebno je da budu ispunjeni sljedeći uslovi:
1) da je stranka propustila ročište ili rok za preduzimanje neke radnje u postupku,
2) da je propuštanje imalo za posljedicu gubitak prava na preduzimanje radnje i da je time za stranku nastupila neka šteta (posljedica)
4) da je propuštanje nastalo iz opravdanog razloga koji se nije mogao predvidjeti niti izbjeći
5) da je stranka blagovremeno podnijela sudu prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje
6) da zakon izričito ne isključuje dopuštenost povraćaja u pređašnje stanje
Propušteno ročište ili rok za preduzimanje radnje
Povraćaj u pređašnje stanje se može dozvoliti kada stranka propusti: rok za žalbu, reviziju, prijedlog za ponavljanje postupka, odgovor na tužbu i druge radnje u postupku. Povraćaj se može dopustiti i kada stranka propusti da se pojavi na ročištu (pripremnom ročištu, glavnoj raspravi).
Povraćaj u pređašnje stanje nije dozvoljen za radnje čije izvođenje nije vezano za protek roka već za određen stadijum u postupku. Na primjer, prigovor prebijanja se može izjaviti sve do zaključenja glavne rasprave; prigovor mjesne nenadležnosti u odgovoru na tužbu; ukoliko tuženi ne istakne ove prigovore u onoj fazi postupka u kojoj to zakon propisuje, tuženi ne bi mogao tražiti povraćaj u pređašnje stanje radi naknadnog podnošenja ovih prigovora.
Prekluzija (gubitak prava na preduzimanje radnje)
Drugi uslov je da je stranka propuštanjem ročišta ili roka izgubila pravo na preduzimanje radnje (da je nastupila prekluzija). Da li je stranka izgubila pravo na preduzimanje parnične radnje, procjenjuje se s obzirom na tu konkretnu parnicu, a ne da li bi tu radnju mogla preduzeti u eventualno novoj parnici.
Tako, ako se tužilac iz opravdanih razloga ne pojavi na pripremnom ročištu, pa sud donese rješenje da se tužba smatra povučenom, on ima pravo da podnese novu tužbu i time pokrene novi parnični postupak, ali on ipak može tražiti povraćaj u pređašnje stanje jer u suprotnom svoju procesnu aktivnost neće moći nastaviti u toj parnici. Ovo je značajno prije svega zbog snošenja troškova postupka, koji u slučaju povlačenja tužbe padaju na tužioca.
Važno je istaći da se povraćaj može dopustiti samo ako je propušten procesni rok, ali ne i materijalnopravni rok. Tako na primjer, ako ste propustili rok za podizanje tužbe za naknadu štete, ili rok za podizanje tužbe protiv poslodavca za isplatu neisplaćenih plata, te druge materijalnopravne rokove, ne biste mogli tražiti povraćaj.
Ne bi se mogao dopustiti povraćaj u pređašnje stanje ni ako stranka i dalje može preduzeti radnju (u toj parnici). Na primjer, ako stranka propusti da podnese pismeni odgovor na tužbu u roku od 30 dana od prijema tužbe, a tužilac nije u tužbi predložio donošenje presude zbog propuštanja, tuženi može svoj odgovor na tužbu iznijeti na pripremnom ročištu, tako da činjenica da nije u roku dostavio pisani odgovor na tužbu, ne znači da je izgubio pravo na preduzimanje ove radnje. Ali ukoliko je tuženi propustio rok za podnošenje odgovora na tužbu, a tužilac je u tužbi predložio donošenje presude zbog propuštanja, tuženi bi imao pravo da podnese prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje (jer sud u tom slučaju donosi presudu zbog propuštanja bez održavanja pripremnog ročišta).
(Ne)opravdan razlog propuštanja
Da bi sud dopustio povraćaj, razlog propuštanja mora biti opravdan, odnosno takav da ga stranka nije mogla otkloniti niti izbjeći. Šta se to može smatrati opravdanim razlogom, cijeniće sud u svakom pojedinom slučaju.
Opravdani razlozi su najčešće iznenadna bolest, kvar na automobilu, saobraćajna nesreća i sl. Dok se prema stavu sudske prakse ne bi moglo smatrati opravdanim razlogom to što je zastupnik tužioca koji je pravno lice izostao sa ročišta jer omaškom ročište nije unio u svoju evidenciju; propuštanje roka za izjavljivanje žalbe od strane advokata se ne može pravdati nikakvim propustom službenika advokatske kancelarije; propuštanje stranke da obavijesti sud o promjeni adrese usljed čega je sud izvršio dostavljanje putem oglasne table; okolnost da je stranka bila na liječenju u bolnici ili u inostranstvu ako je u parnici imala advokata kome je presuda uredno dostavljena itd.
Prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje
Sud nikada ne odlučuje o povraćaju u pređašnje stanje po službenoj dužnosti, te stranka mora podnijeti prijedlog za povraćaj sudu kod koga je trebalo da izvršni propuštenu radnju. Prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje podnosi se u roku od 8 dana od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje, a ako je stranka kasnije saznala za propuštanje, onda od dana saznanja. Poslije proteka roka od 60 dana od propuštanja, ne može se više tražiti povraćaj, čak i ako je stranka tek nakon toga saznala da je propustila radnju.
Prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje mora biti (kao i svaki podnesak) potpun, razumljiv i sadržavati sve potrebne podatke da bi sud mogao po njemu postupati, a prije svega podatke o razlogu propuštanja, opravdanosti razloga, ali i prijedlog da se dozvoli povraćaj u pređašnje stanje, ukine odluka donesena zbog propuštanja i donese nova. Ako se povraćaj u pređašnje stanje predlaže zbog propuštanja roka, predlagač je dužan da istovremeno sa podnošenjem prijedloga izvrši i propuštenu radnju. Dakle, ako je propustio rok za žalbu, uz prijedlog je potrebno dostaviti i žalbu, ako je propušten odgovor na tužbu, uz prijedlog se mora dostaviti i odgovor.
Kada po zakonu nije dopušteno tražiti povraćaj u pređašnje stanje
Ne može se zahtijevati povraćaj u pređašnje stanje ako je propušten rok za stavljanje prijedloga da se dozvoli povraćaj u pređašnje stanje. Dakle, ako stranka propusti rok za žalbu jer je bila u bolnici, a prijedlog za povraćaj podnese u roku od 8 dana nakon što je prestao razlog za propuštanje (po otpuštanju iz bolnice), ne bi mogla tražiti povraćaj u pređašnje stanje zbog propuštanja roka za podnošenje prijedloga za povraćaj u pređašnje stanje.
Po prijedlogu za povraćaj sud će zakazati ročište, osim ako su činjenice na kojima se prijedlog zasniva opštepoznate. Ako stranka koja je podnijela prijedlog ne dođe na ročište zakazano povodom prijedloga, a uredno je obaviještena, smatraće se da je prijedlog povučen. Stranka ne bi mogla tražiti povraćaj u pređašnje stanje zbog propuštanja ovog ročišta, čak i ako je ročište propustila iz opravdanog razloga.
Povraćaj u pređašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može pripisati povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek. Na primjer, ako tužba nije uredno dostavljena tuženom, pa usljed toga on ne odgovori na tužbu i sud donese presudu zbog propuštanja, tuženi može izjaviti žalbu zbog povrede odredaba parničnog postupka o dostavljanju, a ne prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje.
Dejstvo povraćaja u pređašnje stanje
Kad se dozvoli povrat u pređašnje stanje, parnica se vraća u ono stanje u kome se nalazila prije propuštanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propuštanja donio.
Obaveza snošenja troškova
Troškovi postupka koji su prouzrokovani propuštanjem, raspravljanjem o prijedlogu i troškovi postupka koji je zbog usvajanja prijedloga izgubio valjanost, padaju na teret stranke koja je prijedlog podnijela.