Obustavljanje isplate porodične penzije volonterima?

Da li može da se prima porodična penzija i u isto vrijeme bude volonter? Pitanje koje na prvi pogled ne ostavlja mnogo dileme, jer ko bi mogao pomisliti da volontiranje (ili stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa) može dovesti do obustavljanja isplate porodične penzije. No, u praksi isplata penzije se obustavlja. Da li je to propisano zakonom ili je posljedica “slobodnog tumačenja” nadležnog organa, procijenite sami nakon što pročitate ovaj članak.

 

Foto: Nezavisne

 
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske (dalje u tekstu: ZPIO) u članu 141 propisuje da kada korisnik porodične penzije stekne status osiguranika, isplata penzije tom korisniku se obustavlja za period trajanja osiguranja, a preostalim korisnicima se određuje novi iznos porodične penzije. 

 

Prema stavu Fonda PIO Republike Srpske, ovo važi kako za slučaj kada lice stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju (u slučaju zasnivanja radnog odnosa, obavljanja samostalne djelatnosti i sl.) tako i za slučaj kada lice stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju u određenim okolnostima. 

 

Prema čl. 17 ZPIO, lice u obaveznom osiguranju u određenim okolnostima je lice koje je obavezno osigurano za slučaj invalidnosti zbog povrede na radu i profesionalne bolesti dok se nalazi u sljedećim okolnostima:

  1. za vrijeme rada kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa (volontiranje, stručno osposobljavanje),

  2. za vrijeme obavljanja privremenih i povremenih poslova preko omladinskih zadruga do navršenih 26 godina života ako se nalazi na redovnom školovanju,

  3. učenik ili student za vrijeme praktične nastave, odnosno za vrijeme stručne prakse kod poslodavca,

  4. za vrijeme pružanja pomoći republičkim organima po njihovom zahtjevu,

  5. za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije, u skladu sa zakonom,

  6. za vrijeme učešća u akciji spasavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda (požar, poplava, zemljotres i druge nepogode prouzrokovane višom silom) na teritoriji Republike ili u akciji preduzetoj radi spasavanja života građana ili otklanjanja materijalne štete na imovini,

  7. za vrijeme vršenja određenih javnih funkcija ili građanskih dužnosti po pozivu republičkih organa i organa jedinice lokalne samouprave

  8. za vrijeme obavljanja obaveznog rada prilikom izdržavanja kazne zatvora, maloljetničkog zatvora i za vrijeme izvršenja vaspitne mjere u vaspinoj ustanovi, ustanovi za prevaspitavanje ili posebnoj vaspitnoj ustanovi,

  9. lice sa teškoćama u razvoju za vrijeme stručnog osposobljavanja, nakon završenog osnovnog obrazovanja.

 

Dakle, ova lica nisu osigurana na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, već su osigurana samo za slučaj invalidnosti zbog povrede na radu i profesionalne bolesti. Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 18%, dok doprinos za lica osigurana u određenim okolnostima iznosi 4,5%.
 

Pojam osiguranika?

ZPIO u članu 9 propisuje da je osiguranik lice osigurano na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje (osiguranik u obaveznom osiguranju) i lice osigurano na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje (osiguranik u dobrovoljnom osiguranju)”. Ako lica iz člana 17 ZPIO nisu osigurana na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, već samo za slučaj invalidnosti zbog povrede na radu i profesionalne bolesti, onda oni ne ulaze u pojam “osiguranika” u smislu tog Zakona. Ukoliko ne ulaze u pojam osiguranika, onda se na ova lica (koja su obavezno osigurana u određenim okolnostima) ne primjenjuje član 141 Zakona. Drugim riječima, lice koje je obavezno osigurano za slučaj invalidnosti zbog povrede na radu i profesionalne bolesti u određenim okonostima (za vrijeme volontiranja, stručne prakse i sl.) nije “osiguranik” u smislu ZPIO, te mu se po tom osnovu ne može obustavljati isplata porodične penzije.

Ipak, Fond PIO ima drugačiji stav. Na moje pitanje da li volonterima i ostalim licima koja steknu status “osiguranika u obaveznom osiguranju u određenim okolnostima” iz člana 17 ZPIO obustavljaju isplatu porodične penzije, Fond PIO je dao sljedeći odgovor:

 

 

Osiguranik nije isto što i osigurano lice!

 

Prema prof. Predragu Jovanoviću “u krug lica obuhvaćenih obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem (osigurana lica) spadaju: 1) osiguranici, 2) osigurana lica posredstvom osiguranika i 3) druga lica osigurana u određenim okolnostima. 

 

U osiguranike on ubraja: 1) zaposlene (osiguranik zaposleni), 2) lica koja samostalno obavljaju djelatnost (osiguranik samostalnih djelatnosti) i 3) poljoprivrednici (osiguranik poljoprivrednik). Osigurana lica posredstvom osiguranika su članovi uže i šire porodice osiguranika koji koriste određena prava iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja. Kao treću kategoriju osiguranih lica (ali ne i “osiguranika”) navodi “lica osigurana u određenim okolnostima” kojima se obezbjeđuju prava za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja prouzrokovanog povredom na radu ili profesionalnom bolešću.

 

Sličnu podjelu pravi i prof. dr Sead Dedić u knjizi Osnovi socijalnog prava iz 2000. godine. On osigurana lica razvrstava u dvije velike grupe: osiguranike i osigurana lica u užem smislu. Osiguranici se razvrstavaju u više podgrupa, ali u principu, obuhvataju osiguranike zaposlene, osiguranike samostalnih djelatnosti, osiguranike zemljoradnike. Dok lica koja su obavezno osigurana u određenim okolnostima, svrstava u kategoriju “osiguranih lica”.

 

Razlikovanje osiguranih lica i osiguranika nije novina. Prof. dr Vera Jelčić je u knizi Socijalno pravo – Prava u sistemu socijalnog osiguranja SFRJ iz 1982. godine, takođe, izvršila podjelu “osiguranih osoba” na “osiguranike, članove obitelji osiguranika i osobe koje su osigurane za određene slučajeve pod određenim okolnostima“.

 

Šta je sa propisima Srbije, Hrvatske, Federacije BiH?
 

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Srbije razlikuje: obavezno osigurana lica (osiguranike), dobrovoljno osigurana lica i lica kojima se obezbjeđuju prava za slučaj invalidnosti i tjelesnih oštećenja prouzrokovanih povredom na radu ili profesionalnom bolešću. Dakle, osiguranicima se u smislu tog Zakona smatraju samo obavezno osigurana lica (osiguranici zaposleni, osiguranici samostalnih djelatnosti i osiguranici poljoprivrednici). Član 117 Zakona propisuje da se korisniku porodične penzije koji stekne svojstvo osiguranika obustavlja isplata porodične penzije. Izuzetno, korisniku porodične penzije isplata se ne obustavlja čak i ako je stekao status osiguranika u slučaju kada je ostvario ugovorenu naknadu na mjesečnom nivou u iznosu nižem od najniže osnovice u osiguranju zaposlenih, važeće u momentu uplate doprinosa.

 

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju Hrvatske “osiguranik je fizička osoba koja je na osnovi radne aktivnosti  (radni odnos, obavljanje djelatnosti i sl.) obavezno osigurana na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti”, dok je “osigurana osoba fizička osoba osigurana na mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti u određenim okolnostima za rizik smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja prouzročenog ozljedom na radu ili profesionalnom bolesti”. Član 99 Zakona predviđa da se “korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obaveza na osiguranje isplata mirovine obustavlja” uz određene izuzetke kada se ipak neće obustaviti.

 

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, razlikuje osiguranike u obaveznom osiguranju, osiguranike u obaveznom osiguranju u određenim okolnostima i osiguranike u dobrovoljnom osiguranju, pri čemu pojam “osiguranika” definiše kao “lice osigurano na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u obaveznom osiguranju) i lice osigurano na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u dobrovoljnom osiguranju)”. Član 116 Zakona propisuje: “korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja”. Dakle, isplata se obustavlja samo kada lice stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev ako to svojstvo stekne kao:  član privrednog društva ili druge organizacije, član organa upravljanja ili organa nadzora, na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora, na osnovu izbora ili imenovanja na javnu funkciju.

 

Umjesto zaključka

 

Ni naš zakonodavac nije lica osigurana u određenim okolnostima izjednačio sa pojmom osiguranika, ali je Fond PIO svojim tumačenjem i nerazlikovanjem  pojma “osiguranog lica” i “osiguranika” to učinio i tako uskratio isplatu porodične penzije licima koja su na to imala pravo. Logika Fonda PIO je da se volonterima obustavlja isplata porodične penzije dok volontiraju, da se učenicima i studentima obustavlja isplata porodične penzije za vrijeme praktične nastave i stručne prakse, da se građanima obustavlja isplata porodične penzije za vrijeme učešća u akciji spasavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda,  i u tome ne vidi ništa sporno jer je to “odredbama Zakona o PIO jasno navedeno”….iako nije.

 

 

Leave a Reply