Ugovor o stručnom osposobljavanju

 

Rad na osnovu ugovora o stručnom osposobljavanju jeste rad van radnog odnosa, a njegov osnovni cilj je osposobljavanje kandidata za samostalan rad u struci.

 

Prema odredbama Zakona o radu, poslodavac može da zaključi ugovor o stručnom osposobljavanju sa licem radi obavljanja pripravničkog staža, odnosno polaganja stručnog ispita kad je to zakonom ili drugim propisom predviđeno kao poseban uslov za samostalan rad u struci. 

 

PRIPRAVNIK

 

Pod pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos za zanimanje za koje je steklo određenu vrstu i stepen stručne spreme, ako je to kao uslov za rad na određenim poslovima utvrđeno zakonom ili pravilnikom. Takođe, pripravnici su i lica koja su radila kraće od vremena potrebnog za privpravnički staž u stepenu stručne spreme koja je uslov za rad na tim poslovima. Pripavnički staž traje 6 mjeseci za srednju stručnu spremu, godinu dana za visoku stručnu spremu,  ali posebnim propisima može biti utvrđeno i drugačije (tako je Zakon o sudovima propisao najduže 2 godine pripravničkog staža za sudijske pripravnike). Stoga se i neko ko je radio, na primjer, 6 mjeseci sa visokom stručnom spremom smatra pripravnikom (jer nema puni pripravnički staž).

 

Poslodavac može pripravnika da primi u radni odnos, kada mu pripada plata i sva druga prava iz radnog odnosa; ili može sa njim zaključiti ugovor o stručnom osposobljavanju, kada se ne zasniva radni odnos, a poslodavac nema obavezu da isplaćuje bilo kakavu naknadu, niti da obezbijedi druga prava koja inače pripadaju radnicima u radnom odnosu.

 

Plaćeni ili besplatan rad?

 

Zakon o radu propisuje da poslodavac može (ali ne mora) licima koja su angažovana po ugovoru o stručnom osposobljavanju obezbijediti novčanu naknadu i druga prava, u skladu sa zakonom, opštim aktom ili ugovorom o stručnom osposobljavanju. Međutim, čak i kada im obezbijedi novčanu naknadu ona se ne smatra platom, što znači da ne podliježe pravilima o plati i zaštiti plate. Tako, na primjer prinudno izvršenje na plati podliježe određenim ograničenjima (do 1/2 odnosno 2/3 iznosa), ali to ne bi bio slučaj sa naknadom po ugovoru o stručnom osposobljavanju i usavršavanju. Ukoliko bi poslodavac ovim licima obezbijedio naknadu, ona bi se oporezivala kao ostali dohodak, a ne kao dohodak od ličnih primanja (šta to znači pogledajte ovdje) .

 

Radno iskustvo, staž osiguranja, zdravstveno osiguranje?

 

Osnovni smisao ovog ugovora je da lica steknu potrebno radno iskustvo odnosno da se osposobe u svojoj struci, te im se rad po ovom ugovoru računa  u radno iskustvo kao uslov za rad na određenim poslovima.

 

Zakon o doprinosima propisuje da su ova lica obveznici doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje u određenim okolnostima. Osnovica doprinosa je 50% prosječne bruto plate u Republici za prethodnu godinu, stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko je 4,5%, a za zdravstveno 12%.

Na osnovu uplaćenog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje osiguranik ima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja samo za slučaj povrede na radu i profesionalne, što znači da mu se vrijeme provedeno na radu po ovom ugovoru ne računa u staž osiguranja (odnosno penzijski staž). Ipak, kao što sam već rekla, rad po ovom ugovoru se priznaje kao radno iskustvo za rad na određenim poslovima.

Na osnovu uplaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje od 12% na polovinu prosječne bruto plate, osiguraniku pripadaju prava iz zdravstvenog osiguranja, takođe, samo za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti što znači da ova lica ne mogu ovjeriti zdravstenu knjižicu po tom osnovu, niti mogu ostvariti pravo na naknadu plate za vrijeme bolovanja.

 

Rad van radnog odnosa

 

Činjenica da lica angažovana po ovom ugovoru nisu u radnom odnosu kod poslodavca znači da se na njih ne primjenjuju odredbe zaštitnog radnog zakonodavstva: zaštita od diskriminacije, pravila o prekovremenom i noćnom radu, minimalnoj zaradi, odmorima i odsustvima, otpremnine, otkaz ugovora, posebna zaštita žene i materinstva, prioritetno zapošljavanje u slučaju kolektivnog otpuštana i sl. Takođe, poslodavac ne raspolaže disciplinskom vlašću nad ovim licima.

O specifičnostima ugovora o djelu koji takođe predstavlja rad van radnog odnosa možete više pročitati ovdje.

 

Izvori: 
Zakon o radu (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 1/16)
Zakon o doprinosima (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 114/17
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 134/11, 82/13, 96/13, 103/15)

 

 

Leave a Reply