Zaštita zaposlene od otkaza za vrijeme trudnoće i poslije porođaja?

Posebna zaštita žene za vrijeme trudnoće i poslije porođaja (zaštita materinstva) nalazi se u temelju svakog društva i potvrđena  je univerzalnim međunarodnim radnim standardima. Primarni razlog ove zaštite je sprečavanje štetnih posljedica koje rizik od otkaza može imati na zdravlje trudnica i porodilja. Pored toga, potrebno je umanjiti rizik namjernog prekida trudnoće kako bi se sačuvalo zaposlenje, što sve ukupno treba da podstakne natalitet, te bi se u društvu poput našeg ovom pitanju morala posvetiti posebna pažnja. U praksi, međutim, situacija je daleko od zadovoljavajuće.  U medijima nerijetko možemo čuti izjave poput ove:

 Godinu i po dana sam radila na određeno vreme u jednoj agenciji u Banjaluci. Još mi je trebalo pola godine da steknem pravo na stalni posao. U međuvremenu sam zatrudnila. Kada je poslodavac saznao, pozvao me i rekao mi da mu je stvarno žao, ali da me ne može zadržati na poslu.

Nisu rijetki ni slučajevi da se zaposlena na neodređeno vrijeme natjera da potpiše sporazumni raskid ugovora o radu, a dešava se i to da se otkaz ugovora o radu trudnici daje zbog navodne teže povrede radne obaveze ili povrede radne discipline. Međutim, kako poslodavci nekad zaposlenu pozovu da se vrati na rad odmah po isteku porodiljskog, to žene izbjegavaju da traže zaštitu sudskim putem.

U prethodnom članku sam pisala o pravima koja pripadaju trudnici i porodilji, a ovdje ću reći nešto više o otkazu za vrijeme trudnoće i porođaja.

U Republici Srpskoj trudnoća ili porodiljsko odsustvo ne mogu biti opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, a zakonodavac propisuje i određene razloge zbog kojih poslodavac ne može dati otkaz ugovora o radu zaposlenoj za vrijeme trudnoće, porodiljskog i roditeljskog odsustva, te skraćenog rada radi njege djeteta. Zakonodavstva zemalja u regionu propisuju i privremenu suspenziju poslodavčevog prava na otkaz ugovora o radu iz bilo kog otkaznog razloga (apsolutna zaštita od otkaza) kao i produženje ugovora o radu na određeno vrijeme. Više  saznajte u nastavku teksta.

 

TRUDNOĆA

Zabrana otkaza ugovora o radu zbog trudnoće ili porodiljskog odsustva

Prema članu 105. Zakona o radu Republike Srpske, poslodavac ne smije ženi otkazati ugovor o radu zbog trudnoće ili zbog toga što žena koristi porodiljsko odsustvo, odsustvo sa rada radni njege djeteta ili odsustvo sa rada radi posebne njege djeteta (zabranjeni otkazni razlozi). Ukoliko bi poslodavac ipak dao otkaz zbog nekog od ovih razloga, radilo bi se o nezakonitom otkazu ugovora o radu. Stoga poslodavci gotovo nikad ne navode da je razlog za otkaz trudnoća/korišćenje porodiljskog zaposlene, ali bi se moglo dokazivati da je to bio prikriveni razlog za otkaz iako je u obrazloženju naveden neki drugi razlog, pa ako se u tome uspije, opet bi se radilo o nezakonitom otkazu.

Osim toga, Zakon propisuje da poslodavac ne može za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva, roditeljskog odsustva i skraćenog rada radi njege djeteta, otkazati ugovor o radu:

  1. zbog neostvarivanja rezultata rada, odnosno neposjedovanja potrebnih znanja i sposobnosti;
  2. kada zbog tehonoloških, ekonomskih i organizacionih promjena prestane potreba za obavljanjem određenog posla/dođe do smanjenja obima posla;
  3. zbog odbijanja zaključenja aneksa ugovora o radu.

Ipak, poslodavac može da otkaže ugovor o radu za vrijeme trudnoće, porodiljskog, roditeljskog odsustva:

  1. ako je zaposlena pravosnažno osuđena za krivično djelo na radu ili u vezi sa radom,
  2. ako se ne vrati na rad po isteku roka od 5 dana od dana isteka roka mirovanja radnog odnosa,
  3. ako zaposlena svojom krivicom učini težu povredu radne obaveze,
  4. ako ne poštuje radnu disciplinu kod poslodavca.

Ovdje dolazimo do problema koji sam navela na početku teksta da poslodavci zloupotrebljavaju pravila o otkazu ugovora o radu zbog povrede radne obaveze i nepoštovanja radne discipline. Naime, povrede radne obaveze koje mogu biti opravdan razlog za otkaz ugovora o radu su propisane ZOR RS (čl. 179. st. 2) ali je ostavljena mogućnost da se kolektivnim ugovorom propišu i druge teže povrede radne obaveze koje su opravdan razlog za otkaz.

S druge strane, nepoštovanje radne discipline (iako Zakon primjerično nabraja određene slučajeve) je šire postavljeno, jer je opravdan razlog za otkaz ponašanje koje je suprotno radnoj disciplini propisanoj bilo kojim aktom poslodavca (pravilnikom, instrukcijom, uputstvom, kodeksom i sl.). Poslodavci se najčešće u obrazloženju otkaza upravo pozivaju na povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline prilikom davanja otkaza ugovora o radu zaposlenoj (za vrijeme trudnoće ili poslije porođaja), ali zaposlena ima pravo otkaz sudski osporavati, a na sudu je da procjeni opravdanost otkaza, odnosno da procijeni da li je zaista posrijedi otkaz iz navedenog razloga ili se iza njega krije otkaz zbog trudnoće ili porodiljskog odsustva.

Dodatni problem je što Zakon o radu ne predviđa produženje radnog odnosa na određeno vrijeme, tako da po isteku ugovorenog roka trajanja, radni odnos zaposlenoj prestaje nezavisno od toga što je trudna, odnosno što je na porodiljskom odsustvu.

Privremena suspenzija poslodavčevog prava na otkaz iz bilo kog otkaznog razloga i produženje radnog odnosa na određeno vrijeme

Radno zakonodavstvo Srbije, Hrvatske i Crne Gore je otišlo korak dalje u zaštiti zaposlene za vrijeme trudnoće i poslije porođaja u odnosu na domaće propise.

Naime, Zakon o radu Srbije propisuje  da zaposlenoj za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva radi njege djeteta i odsustva sa rada zbog posebne njege djeteta (sa psihofizičkim smetnjama u razvoju) poslodavac ne može otkazati ugovor o radu (niti iz jednog okaznog razloga). Rješenje o otkazu ugovora o radu smatra se ništavim ako je na dan otkaza poslodavcu bilo poznato da je zaposlena trudna, odnosno da je na porodiljskom odsustvu ili odstustvu radi posebne njege djeteta, odnosno čak i ako poslodavac to nije znao u momentu otkaza, rješenje će biti ništavo ako zaposlena u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti i o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlašćenog ljekara ili drugog nadležnog organa.

Osim toga, Zakon propisuje da se zaposlenoj za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi njege djeteta i odsustva sa rada radi posebne njege djeteta (sa smetnjama u razvoju) koja je zasnovala radni odnos na određeno vrijeme, radni odnos produžava do isteka korišćenja prava na odsustvo.

Slično rješenje u vezi sa produženjem radnog odnosa na određeno vrijeme predviđa i Zakon o radu Crne Gore: “Zaposlenoj ženi kojoj ugovor o radu na određeno vrijeme ističe u periodu korišćenja prava na porodiljsko odsustvo, rok za koji je ugovorom o radu zasnovala radni odnos na određeno vrijeme produžava se do isteka korišćenja prava na porodiljsko odsustvo.”

Zakon o radu Hrvatske pruža apsolutnu zaštitu od otkaza (ne predviđa slučajeve kada bi otkaz bio moguć) ne samo za vrijeme trudnoće i korištenja rodiljnog, roditeljskog, usvojiteljskog odsustva, već i za vrijeme rada s polovinom punog radnog vremena, rada s polovinom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, odsustva trudnice ili majke koja doji dijete, te odsustva ili rada s polovinom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.

Naime, u ovim okolnostima, odnosno u roku od 15 dana od njihovog prestanka poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici/porodilji (odnosno drugom zaposlenom koji koristi ova prava) niti iz jednog otkaznog razloga.  Otkaz dat u ovom periodu bi bio ništav, ukoliko su poslodavcu navedene okolnosti bile poznate ili ako zaposlena/i u roku od petnaest dana od prijema otkaza obavijesti poslodavca o njihovom postojanju i dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela. Ova zaštita je vremenski ograničena jer poslodavac može dati otkaz po proteku od 15 dana od korištenja prava povezanih s trudnoćom i rođenjem djeteta.

Za razliku od radnog zakonodavstva Srbije i Crne Gore, Zakon o radu Hrvatske ne predviđa da se ugovor o radu na određeno produžava, te su u praksi upravo tu najčešće zloupotrebe. Istraživanje sprovedeno 2012. godine pokazalo je poražavajuće rezulatate:  čak 55,3 posto žena koje su bile trudne i koje su koristile svoja zakonska prava i imale obaveze prema djeci je ostalo bez posla. Od toga, 34,1 posto žena suočilo s neprodužavanjem ugovora o radu na određeno vrijeme.

>>Pročitajte ovdje o pravima iz radnog odnosa tokom trudnoće i poslije porođaja.

>> Pročitajte ovdje o rješenjima u pogledu zaštite od otkaza za vrijeme trudnoće i poslije porođaja u zemljama članicama EU.

Ukoliko želite da podržite Riječ pravnika, podijelite članak sa prijateljima.

Leave a Reply