Šta treba da znate o blanko mjenici?

Blanko mjenica je redovna u praksi banaka, kao sredstvo obezbjeđenja kredita. Ukoliko budete podizali kredit u banci, gotovo sigurno ćete morati izdati blanko mjenicu. Tačnije, moraćete se potpisati na odgovarajućem mjestu na mjeničnom pismenu uz sačinjavanje mjenične izjave kojom ovlašćujete banku da može naknadno popuniti mjenicu na određen način.

Banka će vašu blanko mjenicu popuniti tek ukoliko ne budete uredno izvršavali svoje obaveze iz ugovora o kreditu, kako bi na osnovu nje mogla pokrenuti izvršni postupak protiv vas.

Naime, prema Zakonu o izvršnom postupku, mjenica predstavlja vjerodostojnu ispravu koja ovlašćuje njenog imaoca (u ovom slučaju banku) da na osnovu nje direktno pokrene izvršni postupak protiv dužnika – izdavaoca mjenice. Bez mjenice, banka bi morala prvo da podigne tužbu protiv neurednog platiše kod nadležnog suda, pa tek nakon što izdejstvuje pravosnažnu i izvršnu presudu mogla bi pokrenti izvršni postupak. Dakle, mjenica omogućava banci da pokrene postupak izvršenja bez prethodnog pokretanja (dugotrajnog) parničnog postupka.  Stoga se blanko mjenica redovno koristi u praksi banaka kao instrument olakšane naplate svojih  potraživanja, ali i kao instrument obezbjeđenja tih potraživanja.

Šta je zapravo blanko mjenica?

Blanko mjenica (sopstvena ili trasirana) je mjenica koja u momentu izdavanja, voljom izdavaoca ne sadrži sve bitne mjenične elemente, a predata je mjeničnom povjeriocu sa ovlaštenjem da je kasnije popuni saglasno sporazumu sa izdavaocem. U njoj, u pravilu, ostaju neupisani mjenična svota i datum dospijeća. Ovo je izuzetno važno sa aspekta imaoca mjenice (tj. banke) jer visina potraživanja po kreditu od momenta njegovog nastanka (kada se mjenica potpisuje) do momenta naplate putem mjenice  može biti umanjena jer je dužnik u međuvremenu otplatio dio duga ili uvećana za kamate.

U praksi banaka se uglavnom koristi sopstvena blanko mjenica, odnosno mjenica koja sadrži bezuslovno obećanje njenog izdavaoca da će o dospjelosti platiti iznos naznačen u mjenici. Kao što sam već objasnila, taj  se iznos u mjenicu ne unosi odmah, nego ga unosi banka naknadno, ako kredit ne bude uredno plaćan.

Ako se blanko mjenica izdaje kao trasirana mjenica, onda njeno popunjavanje počinje obrnutim redoslijedom nego kod “obične” trasirane mjenice, jer je najčešće prvo potpisuje korisnik kredita kao akceptant, čime unaprijed prihvata bezuslovnu i neopozivu obavezu da će isplatiti iznos koju će u mjenicu naknadno unijeti banka, u skladu sa sporazumom.

Ovlašćenje za popunu blanko mjenice (mjenična izjava, sporazum za popunu mjenice)

Blanko mjenica dakle, u momentu “nastajanja” ne sadrži sve bitne mjenične elemente, već je dovoljno da sadrži samo potpis trasanta ( odnosno izdavaoca sopstvene mjenice) i/ili akceptanta, a može da sadrži i potois nekog drugog mjeničnog dužnika (npr. može se avalirati i indosirati) i oznaku da se radi o mjenici. Izdavalac ovu mjenicu predaje svom povjeriocu i ovlašćuje ga da je sam popuni u momentu njene realizacije, saglasno sporazumu između njih, ako se za tim ukaže potreba. Time mu poklanja povjerenje, računajući na njegovu savjesnost i poštenje. Stoga su povjerenje, savjesnost i poštenje esencijalne pretpostavke na kojima se zasniva izdavanje i funkcionisanje blanko mjenice. Tek kada imalac popuni nedostajuće mjenične elemnte, mjenica će biti izdata u pravom smislu te riječi. Zato za blanko mjenicu kažemo da je buduća mjenica, odnosno mjenica u nastajanju.

Prema Zakonu o mjenici, da bi blanko mjenica mogla postati mjenicom potrebno je da njeno izdavanje bude praćeno davanjem ovlaštenja imaocu mjenice od strane njenog izdavaoca da bitne elemente mjenice može naknadno upisati. Upravo po ovom elementu – ovlašenju za popunjavanje mjenice se blanko mjenica razlikuje od nepotpune mjenice, koja nema sve bitne mjenične elemente i stoga se i ne može smatrati mjenicom.

Blanko mjenica se mora popuniti u skladu sa međusobnim sporazumom mjeničnog dužnika i povjerioca, a ukoliko o tome nema izričitog sporazuma, popunjava se u skladu sa uslovima i rokovima iz osnovnog posla (ugovora o kreditu). Ovlaštenje za popunjavanje mjenice može biti dato izričito ili prešutno (što svakako treba izbjegavati) i može biti sadržano u samom ugovoru kao jedna od klauzula ili kao zasebna isprava.

Popunjavanje blanko mjenice suprotno sporazumu

Osnovni problem kod blanko mjenice jeste mogućnost njenog naknadnog popunjavanja suprotno sporazumu sa izdavaocem odnosno (u nedostatku sporazuma) suprotno uslovima i rokovima iz osnovnog posla. Prigovor da je mjenica popunjenja suprotno sporazumu, odnosno suprotno uslovima i rokovima iz osnovnog posla može se punovažno istaći samo prema imaocu mjenice koji je istovremeno i povjerilac iz osnovnog posla (banci koja je odobrila kredit). Međutim, ako bi imalac mjenice naknadno ispunio mjenicu suprotno sporazumu i indosirao mjenicu na novog povjerioca (indosatara) prigovor da je povrijeđen sporazum ne bi se mogao isticati prema njemu, osim ukoliko je mjenicu stekao zlonamjerno (znajući da je popunjena suprotno sporazumu) ili sa krajnjom nepažnjom.

Dakle, ako je lice na koje je mjenica prenesena (indosirana) savjesno, izdavalac mjenice (tj.mjenični dužnik) će tom licu morati isplatiti iznos naznačen na mjenici, a protiv prvog imaoca mjenice (banke) može podnijeti tužbu zbog povrede sporazuma o ispunjenju mjenice.

Stoga, da bi se spriječio prenos blanko mjenice na treće lice, trebalo bi insistirati da se u ovu mjenicu unese klazula „ne po naredbi“ čime mjenica postaje tzv.rekta mjenica, odnosno ne može se dalje prenositi prostim indosiranjem (nego samo  građanskopravnom cesijom, ali se položaj dužnika u tom slučaju ne mijenja, odnosno on bi mogao i novom imaocu mjenice istaći prigovor da je mjenica popunjena suprotno sporazumu sa bankom).

Naplata blanko mjenice

Nakon što popuni blanko mjenicu, njen imalac sa njom dalje postupa kao sa svakom drugom mjenicom. Imalac mjenice je dužan da podnese mjenicu na isplatu i to najranije na dan dospjelosti, a nakjasnije jedan do dva dana nakon dospjelosti. Ako mjenica ne bude naplaćena u cjelosti ili djelimično, imalac mjenice podiže protest zbog neisplate kod nadležnog suda, kako bi se na vjerodostojan način utvrdilo da mjenični dužnik nije plaćena, te nakon što sud izda protest može pokrenuti izvršni postupak. Ukoliko je u blanko mjenicu unesena klauzula „bez protesta“, imalac mjenice može pokrenuti izvršni postupak radi prinudne naplate potraživanja iz mjenice protiv njenog izdavaoca bez vršenja mjeničnog protesta. U Republici Srpskoj se i mjenica sa klauzulom „bez protesta“ smatra vjerodostojnom ispravom (na osnovu koje se može pokrenuti izvršni postupak), dok se u Federaciji Bosne i Hercegovine ovakva mjenica ne smatra vjerodostojnom ispravom (prema odluci Vrhovnog suda Federacije BiH broj 25 0 P 025124 12 Rev od 26.02.2015. godine).

Koja je razlika između nepotpune i blanko mjenice saznajte u ovom članku.

Dopao Vam se tekst i mislite da je koristan? Podijelite ga sa prijateljima