Ugovor o autorskom djelu – porez i doprinosi

Ugovor o autorskom djelu možete potpisati za grafički dizajn (izradu oglasa, brošure), dizajn veb-sajta, ukoliko želite sa vam neko napiše tekst ili muziku za reklamu, da izvrši recenziju ili lekturu i sl. Poresko opoterećenje ugovora o autorskom djelu je niže nego što je opterećenje “običnog” ugovora o djelu, ali prilikom potpisivanja ove vrste ugovora dobro provjerite da li predmet ugovora zaista ulazi u pojam autorskog djela, kao “individualne duhovne tvorevine iz oblasti književnosti, nauke i umjetnosti”, kako biste izbjegli potencijalne probleme sa Poreskom upravom.

 

U smislu Zakona o porezu na dohodak, prihodom od autorskih prava se smatra prihod koji obveznik ostvaruje po sljedećim osnovima: 1) pisana djela (književna, naučna, stručna, publicistička i druga djela, studije, recenzije i slično); 2) govorna djela; 3) dramska i muzička djela; 4) kinematografska djela; 5) likovna djela; 6) idejni projekti, skice, crteži i druga djela napravljena od plastičnih materijala koja se odnose na arhitekturu, geografiju, topografiju ili koju drugu oblast nauke ili umjetnosti; 7) prevodi, lekture, aranžmani muzičke obrade i druge prerade autorskih djela i 8) ostala autorska djela.

Prihod od prava srodnih autorskom pravu, obveznik ostvaruje po sljedećim osnovima: prava umjetnika izvođača, prava proizvođača fonograma, prava proizvođača videograma i prava proizvođača radio-difuznih emisija.

Prihod od prava industrijske svojine, poreski obveznik ostvaruje po osnovu: patenta,  žiga, modela ili uzorka i tehničkog unapređenja.

Kako u našoj terminologiji ne postoji odgovarajući izraz koji bi obuhvatio prihode od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine (kao što npr. u engleskom jeziku postoji termin royalties, u njemačkom Lizenzgebühren), dalje u tekstu ću koristiti termin „autorska naknada“ ne samo za prihode od autorskih prava, nego i za prihode od prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine.

U tom smislu, autorska naknada predstavlja prihod ostvaren za korišćenje ili za pravo da se koristi intelektualna svojina autora, kao i od prodaje intelektualne svojine.

Ko je poreski obveznik, a ko poreski platac?

Obveznik poreza na autorsku naknadu je fizičko lice koje je autor, odnosno nosilac ili vlasnik prava koji ostvaruje dohodak od ovih prava. Međutim, važno je znati da se porez na dohodak od autorske naknade plaća se po odbitku. To znači da je isplatilac naknade (kao poreski platac) dužan da obračuna i uplati porez (i doprinose)  u momentu isplate, iako je poreski obveznik primalac naknade.

U slučaju da isplatilac dohotka koji podliježe plaćanju poreza po odbitku ne obračuna i ne uplati porez u momentu isplate, smatra se da takva isplata ne uključuje porez (odnosno, da je primaocu naknade izvršena neto isplata). Ipak, treba imati na umu da ukoliko isplatilac naknade nije pravno lice ili preduzetnik, nego drugo fizičko lice, on nije poreski platac. U tom slučaju, primalac prihoda je dužan da podnese poresku prijavu i iskaže u njoj podatke o vrsti i visini prihoda i druge podatke od značaja za utvrđivanje visine poreske obaveze, kao i visinu poreske obaveze.

Poreska osnovica poreza na autorsku naknadu

Poreska osnovica za obračun poreza na autorsku naknadu je ukupna autorska naknada umanjena za iznos neophodnih troškova koje je obveznik imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, a koji se priznaju unaprijed propisanom iznosu. Normirani troškovi se priznaju u visini od 40%, 50% ili 60% prihoda u zavisnosti od vrste autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine, a uređeni su Pravilnikom o vrsti i visini troškova neophodnih za ostvarivanje prihoda po osnovu autorskih prava, prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine (preuzmi pdf).

Naime, poreskom obvezniku koji ostvaruje autorsku naknadu priznaju se sljedeći normirani troškovi:

1) u visini od 60% od ukupnog prihoda za vajarska djela, tapiserije, umjetničku keramiku, keramoplastiku, mozaik i vitraž, za umjetničku fotografiju, zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru u tehnikama freska, grafika, intarzija, emajl, intarzirane i emajlirane predmete, kostimografiju, modno kreatorstvo i umjetničku obradu tekstila (tkani tekstil, štampani tekstil i sl.),

2) u visini od 50% od ukupnog prihoda za slikarska djela, grafička djela, industrijsko oblikovanje sa izradom modela maketa, sitnu plastiku, radove vizuelnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje arhitekture i obrade fasada, oblikovanje prostora, radove na području hortikulture, vršenje umjetničkog nadzora nad izvođenjem radova u oblasti unutrašnje i fasadne arhitekture, oblikovanja prostora i hortikulture sa izradom modela i maketa, umjetnička rješenja za scenografiju, naučna, stručna, književna i publicistička djela, usmeno i pisano prevođenje, muzička i kinematografska djela i restauratorska i konzervatorska djela u oblasti kulture i umjetnosti, za izvođenje umjetničkih djela (sviranja i pjevanja, pozorišna i filmska gluma, recitovanja), snimanja filmova i idejne skice za tapiseriju i kostimografiju kad se ne izvode u materijalu i

3) u visini od 40% od ukupnog prihoda za interpretaciju, odnosno izvođenje estradnih programa zabavne i narodne muzike, proizvodnju fonograma, proizvodnju videograma, proizvodnju emisije, proizvodnju baze podataka i za druga autorska i srodna prava koja nisu navedena u t. 1) i 2).

U ukupan prihod za utvrđivanje normiranih troškova za fizičko lice autora, nosioca, odnosno vlasnika prava koji ostvaruje dohodak od ovih prava (koji nije obavezno osiguran po drugom osnovu), ne ulaze doprinosi.

Poreska stopa

Stopa poreza na autorske naknade je 10%, ali s obzirom na normirane troškove,efektivne stope poreza su 6% (kada su normirani troškovi 40% od prihoda), 5% (kada su normirani troškovi 50%), odnosno 4% (kada su normirani troškovi 60%).

Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje

Lice koje ostvaruje prihod od autorskih prava obveznik je doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Osnovica doprinosa je ukupan prihod obveznika doprinosa na koji se plaća porez na dohodak, koji uključuje i doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (bruto autorska naknada). Dakle, osnovica za doprinose je ugovorena neto autorska naknada, uvećana za doprinose za PIO. Stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je 18,5%.

Ako je ugovorena neto autorska naknada, nije pravilno računati iznos poreza i doprinosa tako što ćemo pomnožiti propisane stope sa ugovorenom neto naknadom. Da bismo utvrdili osnovicu potrebno je ugovoreni neto iznos (umanjen za normirane troškove) prethodno brutirati.

Bruto prihod od autorskog djela kada je stvaralac djela obavezno osiguran po drugom osnovu, za djelo za koje se priznaju normirani troškovi od 40% računa se po sljedećoj formuli:

BP= NP/ 0,7661

Bruto prihod od autorskog djela kada je stvaralac djela obavezno osiguran po drugom osnovu, za djelo za koje se priznaju normirani troškovi od 50%, računa se po formuli:

BP= NP/0,77425

Bruto prihod od autorskog djela kada je stvaralac djela obavezno osiguran po drugom osnovu, za djelo za koje se priznaju normirani troškovi od 60%, računa se po formuli:

BP= NP/ 0,7824.

Primjer: Ako je ugovorena neto autorska naknada u iznosu od 500,00 KM, za autorsko djelo za koje se po Zakonu o porezu na dohodak priznaju normirani troškovi od 50%, bruto naknada je 645,78 KM. Dakle, ukupan iznos poreza i doprinosa iznosi 145, 78 KM. Od tog iznosa se plaćaju doprinosi u iznosu 119,47 KM i porez na dohodak u iznosu od 26,31 KM. Možemo reći da je efektivna stopa poreza i doprinosa na neto naknadu, u ovom slučaju (kada su normirani troškovi 50%) zapravo 29,15%.