Polubraća i polusestre imaju jednaka nasljedna prava kao i rođena braća i sestre, tj. rođena braća i sestre ne isključuju iz nasljeđa polubrata i polusestru.

Međutim, u drugi nasljedni red iza vas dolaze vaši roditelji, koji vas nasljeđuju na jednake dijelove (po 1/2) a braća i sestre (odnosno polubraća i polusestre) dolaze na njihovo mjesto.Tako polubrat od majke nasljeđuje zajedno sa vašom rođenom sestrom dio koji bi pripao majci (taj dio se dijeli na dva dijela), a vaši polubrat i polusestra po ocu nasleđuju na jednake dijelove sa rođenom sestrom dio koji bi pripao ocu (taj dio se dijeli na tri jednaka dijela). Vaša rođena sestra bi dakle dobila 1/2 majčinog dijela i 1/3 očevog dijela. U odnosu na ukupnu zaostavšitnu, vaša rođena sestra će dobiti 1/4 + 1/6 = 5/12 (oko 41%).

U Bosni i Hercegovini nije predviđena takva poreska olakšica.

Prema Zakonu o porezu na dohodak, porez na kapitalnu dobit se plaća u slučaju prenosa vlasništva na nepokretnostima bilo teretno (uz naplatu cijene) ili besteretno (poklonom). Osnovica je razlika između ugovorene odnosno procijenjene vrijednosti nekretnine i cijene po kojoj je nekretnina stečena. Dakle, zamišljeno je kao neki porez na “zaradu” koju prodavac ostvaruje zbog porasta vrijednosti nekretnine od dana kada ju je stekao do dana kada je prodaje, ali da se ne bi izigravao zakon fiktivnim poklonima (kojima bi se prikrivala prodaja), obuhvaćena su i besteretna raspolaganja, pa se i poklon tretira kao prodaja. Nažalost, u domaćem Zakonu o porezu na dohodak nisu predviđeni izuzeci čak ni u slučaju besteretnih raspolaganja među članovima uže porodice (za Razliku od Srbije, koja poznaje takve izuzetke).

Obaveza preduzetnika da ima poslovni prostor ne zavisi od veličine preduzetnika, već od vrste djelatnosti koju obavlja. Pravilnik o djelatnostima za koje nije potreban poslovni prostor ne predviđa ništa u vezi sa tim da li je u pitanju mali ili veliki preduzetnik, već samo govori o djelatnostima kod kojih preduzetnicima / znatalijama nije potreban prostor. Pored toga, kategorija mali preduzetnik je poreska kategorija (iz Zakona o porezu na dohodak) i primjenjuje se za potrebe plaćanja poreza na dohodak od samostalne djelatnosti po sniženoj poreskoj stopi, dok je Pravilnik o djelatnostima za koje nije potreban poslovni prostor donesen na osnovu Zakona o zanatsko – preduzetničkoj djelatnosti koji ne poznaje kategoriju “malog” i “velikog” preduzetnika…

Obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase nema veze sa obavezom plaćanja PDV-a, odnosno ona ne zavisi od ove obaveze nego od vrste djelatnosti. Stoga, ako obavljate djelatnost za koju Zakonom o fiskalnim kasama nije izričito propisano da ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase, to znači da ćete morati imati fiskalnu kasu i sav promet “kucati” na kasi, bez obzira da li ste PDV obveznik ili niste.

Vjerovatno mislite na ugovor o stučnom osposobljavanju bez naknade, koji se zaključuje radi obavljanja pripravničkog staža. Plaća se doprinos za zdravstveno osiguranje i penzijsko invalidsko osiguranje (ali samo za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti) po stopi do 12% (za zdravstveno) odnosno 4.5% (za penzijsko i invalidsko). Kao osnovica uzima se 50% prosječne bruto plate u Republici za prethodnu godinu.

Računa, lice koje je angažovano po ugovoru o djelu obavzeno je osigurano na penzijsko i invalidsko osiguranja, a stopa doprinosa za PIO je 18,5% od bruto naknade.
Staž osiguranja se računa prema ugovorenoj naknadi za koju je uplaćen doprinos.
Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem izražen u mjesecima utvrđuje se tako što se iznos ugovorene naknade sa porezima i doprinosima, tj. bruto iznos ugovorene naknade isplaćene u toku godine podijeli sa prosječnom mjesečnom bruto platom u Republici ostvarenom u prethodnoj godini.

Zakon o porezu na dohodak oporezuje kapitalnu dobit (kao pozitivnu razliku između prodajne cijene nekretnine i njene nabavne vrijednosti) koju ostvarite prenosom stvarnih prava na nepokretnostima, sa ili bez naknade. Ukoliko se radi o prenosu bez naknade, onda Zakon propisuje da se prodajnom cijenom smatra tržišna cijena nekretnine koju procjenjuje Poreska upava. Zakon ne predviđa nikakve izuzetke, čak ni u slučaju prenosa između roditelja i djece.
Navedeno znači da Vaš otac plaća porez na kapitalnu dobit kada vam poklanja kuću, ukoliko je tržišna vrijednost te kuće u momentu prenosa na Vas veća od cijene po kojoj je Vaš otac kuću nabavio (kupio, sagradio i sl.). Porez se plaća upravo na tu razliku, po stopi od 10%.

Ne možete, preduzetnička “radnja” nema pravni subjektivitet. Kada obavljate djelatnost kao samostalni preduzetnik to znači da ste se vi kao fizičko lice registrovali za obavljanje određene djelatnosti i time ne nastaje novi subjekat u pravu. Poslovna imovina koju stičete obavljajući djelatnost kao samostalni preduzetnik je vaša imovina, a vašu “privatna ” imovinu možete koristiti za obavljanje djelatnosti, ali pri tome ne zaključujute bilo kakav ugovor.
Za ugovor je potrebno da postoji izjava volje dva lice, odnosno dva pravna subjekta, a ovdje bi ste zaključili ugovor “sa samim sobom”.

Situacija bi bila drugačija da ste registrovali DOO ili neku drugu formu privrednog društva, jer privredna društva imaju pravni subjektivitet, te biste kao osnivač DOO mogli zaključiti ugovor sa DOO o najmu automobila.

Svako vrijeme povedeno u obaveznom osiguranju za koje je uplaćen doprinos za PIO računa se u staž osiguranja. Kod ugovora o djelu on se računa prema ostvarenoj ugovorenoj naknadi (dakle, ne prema vremenu na koje je ugovor zaključen, gdje bi jedan mjesec rada po ugovoru bio jedan mjesec staža osiguranja, već se bruto naknada poredi sa prosječnom bruto platom u RS, i tako se utvrđuje koliko se priznaje staža osiguranja). Međutim, da bi se ponovo odredio iznos penzije potrebno je da na ovaj način lice ostvari najmanje godinu dana staža osiguranja, i da podnese zahtjev u skladu sa čl. 142. ZPIO.

Isplata penzije se ne obustavlja. Ranije je postojala ta odredba po kojoj je sticanje statusa osiguranika vodilo obustavljanju isplate penzije, međutim Ustavni sud je odredbu, s razlogom proglasio neustavnom.

Poslodavac nije obavezan da vam produži ugovor o radu na određeno nakon njegovog isteka, nezavisno od toga što ste trudni,  na bolovanju zbog čuvanja trudnoće ili na porodiljskom odsustvu. Odredba o zabrani otkaza trudnicama i porodiljama, prema Zakonu o radu RS odnosi se samo na ugovore o radu na neodređeno, dok ugovor o radu na određeno prestaje danom isteka. Ipak, ne bi trebalo da prihvatate sporazmni prije isteka ugovora o radu na neodređeno, jer za to nema osnova.

Trebalo bi da obratite pažnju da li je poslodavac u ugovoru obrazložio osnov za zaključenje ugovora na određeno, umejsto ugovora na neodređeno. Naime, prema Zakonu o radu ugovor na određeno se zaključuje samo izuzetno, u cilju zasnivanja radnog odnosa čije je trajanje unaprijed određeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem tačno određenog posla ili nastupanjem unaprijed određenog događaja.

Ukoliko poslodavac nije naveo osnov za zaključenje ugovora na određeno, smatra se da je zaključen ugovor na neodređeno, i tada vas poslodavac mora zadržati na radnom mjestu do isteka porodiljskog odsustva.

Ukoliko je protekao rok za vraćanje radnika na posao a poslodavac nije postupio po odluci suda, treba da pokrenete izvršni postupak za vraćanje na rad (čl. 214 do 217 Zakona o izvršnom postupku). U prijedlogu za izvršenje radi vraćanja na rad/u službu možete predložiti da sud donese rješenje da je poslodavac (izvršenik) dužan da na ime plate isplati mjesečne iznose dospjele od dana pravosnažnosti odluke pa sve dok ne vrati radnika na posao, te da odredi izvršenje radi naplate dosuđenih iznosa. Iznos ove mjesečne nadoknade je plata (u bruto) iznosu koji bi ostvario da je bio na radu. Što se tiče samog postupka izvršenja radi vraćanja na rad, nažalost nije naročito efikasan jer se sastoji u tome da sud izriče novčane kazne poslodavcu sve dok ne postupi po nalogu suda. Pored toga, tražilac izvršenja ima pravo da ga tuži za naknadu štete koja mu je prouzrokovana zbog nepostupanja po pravosnažnoj presudi.

Ugovor u kome nije naveden osnov za zaključenje istog na određeno vrijeme se po samom zakonu smatra ugovorom o radu na neodređeno vrijeme (čl. 33. st. 2. ZOR) Dakle, nema ni potrebe da se zaključuje ugovor na neodređeno, jer se ex lege smatra da je zaključen ugovor o radu na neodređeno. Ukoliko je radnik i dalje u radnom odnosu, ali poslodavac odbija da prihvati da je u pitanju ugovor na neodređeno, onda bi radnik mogao podići tužbu za utvrđenje, kako bi sud utvrdio o kojoj vrsti radnog odnosa je riječ.

Poštovana, Kada radni odnos prestaje sporazumom poslodavca i radnika, ne govorimo o otkazu radnog odnosa, pa u tom smislu nema ni otkaznog roka. Dakle, nemate pravo na otkazni rok, a dan prestanka radnog odnosa se redovno utvrđuje samim sporazumom.

Zakon o radu RS ne predviđa produženje ugovora na određeno do povratka radnice sa porodiljskog. Osim toga, poslodavac ne otkazuje ugovor na određeno po isteku vremena za koje je zaključen već ugovor po sili zakona prestaje. Rješenje koje poslodavac u tom slučaju donosi ima samo deklarativni karakter (potvrđuje ono što je već nastupilo po samom zakonu). Dakle, nezavisno od toga što ste na porodiljskom bolovanju, ugovor prestaje istekom roka na koji je zaključen, osim ukoliko poslodavac ne odluči drugačije.

Dopunski rad je rad van radnog odnosa, pa lica angažovana po osnovu ugovora o dopunskom radune ne uživaju prava i zaštitu koju uživaju lica u radnom odnosu. U tom smislu, nemate pravo da vam se ta naknada koju ostvarujete (koja nije plata) nadoknadi za vrijeme porodiljskog odsustva. Dakle, po tom ugovoru niti se smatrate “radnikom” u smislu Zakona o radu, niti potpadate pod odredbe o posebnoj zaštiti žene i materinstva, niti je naknada koju primate “plata”, tako da nemate ni pravo na naknadu plate za vrijeme porodiljskog odsustva od poslodavca kod koga ste angažovani po ovom ugovoru.

Zakon o radu RS propisuje da se njegove odredbe primjenjuju se na sve radnike koji rade na teritoriji Republike Srpske, kod domaćeg ili stranog pravnog, odnosno fizičkog lica, bez obzira na mjesto njegove registracije, odnosno državljanstva. Prema tome, bez obzira na to što je poslodavac strano pravno lice, odnosno pravno lice iz drugog entiteta, ukoliko je mjesto rada u RS, primjenjivaće se odredbe domaćeg zakonodavstva.